Ako ovako palite klimu tokom jeseni, stići će vam astronomski račun za struju: Jednu grešku pri podešavanju svi prave, evo kako ispravno da je podesite
Za grejanje tokom prelaznog perioda važno pronaći pravu meru: da u domu bude prijatno, a da račun za struju ne postane neprijatno iznenađenje.
Za grejanje klimom tokom jeseni uglavnom se preporučuje temperatura od 20 do 22 stepena, u zavisnosti od izolacije stana, spoljne temperature i ličnog osećaja toplote. Svaki dodatni stepen može da poveća potrošnju, pa nema mnogo smisla podešavati uređaj na 28 ili 30 stepeni u nadi da će prostorija brže postati topla.
Na koliko stepeni treba podesiti klimu?
Ako klimu koristite za grejanje, temperatura od oko 20 do 22 stepena dobar je početak za većinu domaćinstava. Ako vam je i tada hladno, možete je postepeno povećavati, ali imajte na umu da veća razlika između spoljne i željene unutrašnje temperature uglavnom znači i veći utrošak energije.
Važno je i da klima bude podešena na režim grejanja, odnosno oznaku sunca, a ne na hlađenje. Ventilator je najbolje usmeriti tako da topao vazduh može ravnomerno da se rasporedi po prostoriji.
Evo kada klima troši više struje
Potrošnja zavisi od modela uređaja, njegove energetske efikasnosti, spoljne temperature i uslova u stanu. Ipak, nekoliko navika može da poveća račun:
Podešavanje previsoke temperature – što više toplote tražite od uređaja, to on uglavnom mora više da radi.
Često gašenje i ponovno uključivanje – kod inverterskih klima često je efikasnije održavati stabilnu temperaturu nego stalno praviti velike temperaturne oscilacije.
Otvoreni prozori i vrata – toplota izlazi, hladan vazduh ulazi, a klima mora dodatno da zagreva prostor.
Prljavi filteri – zaprljan filter može da ometa protok vazduha i smanji efikasnost uređaja.
Loša izolacija – ako toplota brzo izlazi kroz prozore, vrata i zidove, klima će morati duže da radi kako bi održala željenu temperaturu.
Trikovi koji mogu da pomognu da smanjite račun
Prvi korak je da temperaturu podesite na oko 21 stepen, a zatim je prilagodite uslovima u svom domu. Ako vam je prijatno, nema potrebe da je dodatno povećavate.
Redovno čistite filtere prema uputstvu proizvođača i proveravajte da li su spoljašnja i unutrašnja jedinica neometane. Tokom dana iskoristite sunčevu svetlost tako što ćete otvoriti zavese, a uveče ih zatvorite kako biste smanjili gubitak toplote kroz prozore.
Ako imate invertersku klimu, nemojte automatski pretpostavljati da je najjeftinije stalno je paliti i gasiti. Kada ste kod kuće, održavanje umerene, stabilne temperature često je praktičnije i efikasnije. Kada duže niste u stanu, temperaturu možete sniziti, umesto da prostor zagrevate više nego što je potrebno.
Takođe, nemojte se oslanjati samo na broj koji piše na daljinskom upravljaču. Senzor klime meri temperaturu u svojoj okolini, pa ona ne mora biti ista u svakom delu prostorije. Ako je moguće, izbegavajte da uređaj direktno duva u mesto na kom sedite ili spavate.
Da li se više isplati grejanje na klimu?
Klima-uređaj koji efikasno radi u režimu grejanja može biti ekonomičan izbor tokom jeseni, naročito dok spoljne temperature nisu veoma niske. Ipak, konačan trošak zavisi od energetske efikasnosti uređaja, veličine prostora, izolacije, trajanja grejanja i cene električne energije.
Zato ne postoji jedna temperatura koja garantuje najmanji račun za svaki stan. Za početak je razumno podesiti klimu na 20-22 stepena, održavati filtere čistim i sprečiti nepotrebno gubljenje toplote. Tako možete da sačuvate prijatnu temperaturu u domu, a da uređaj ne troši više energije nego što je potrebno.
Kurir.rs