Slušaj vest

Većina domaćinstava svakog meseca dočeka neprijatno iznenađenje u vidu visokog računa za struju, a mnogi se pitaju gde zapravo odlazi tolika potrošnja i koji uređaji su najveći "krivci".

U pozadini svakodnevnog života često rade aparati koji neprimetno troše energiju, pa se brojilo ubrzano vrti i kada nismo svesni potrošnje. Ipak, postoji način da se potrošnja kontroliše i smanji, a prvi korak je da se zna šta najviše "vuče" struju u domaćinstvu.

Stručnjaci izdvajaju pet uređaja koji najviše utiču na visinu računa za električnu energiju:

- Bojler - jedan od najvećih potrošača u domaćinstvu, često radi neprekidno i može dostići i do 500 kWh mesečno.

- Klima uređaji i grejalice - posebno tokom ekstremnih temperatura, ovi uređaji troše znatne količine struje, naročito ako rade tokom celog dana.

- Mašina za sušenje veša - iako praktična, spada u energetski zahtevnije uređaje, sa potrošnjom i do 4 kWh po ciklusu.

- Električni šporet i rerna - učestalo kuvanje i pečenje direktno povećavaju potrošnju električne energije u domaćinstvu.

- Frižider i zamrzivač - stalno su uključeni, a stariji modeli ili loše dihtovanje dodatno povećavaju potrošnju.

zamrzivač
Foto: Frank Hoermann / SVEN SIMON / imago stock&people / Profimedia

Ovi uređaji su najčešći uzrok visokih računa u stanovima i kućama, posebno tamo gde je grejanje centralizovano. Ipak, uz pametnije navike i racionalno korišćenje električnih aparata moguće je značajno smanjiti mesečnu potrošnju i troškove.

Koliko struje troši kotao na struju?

Kotao na struju koji greje ceo stan ili kuću spada u ubedljivo najveće potrošače električne energije u domaćinstvu. Njegova snaga najčešće se kreće između 6 i 12 kW, jer mora da zagreje veliku količinu vode u sistemu grejanja.

Tokom grejne sezone kotao radi više sati dnevno, što dovodi do veoma visoke ukupne mesečne potrošnje. U takvim slučajevima, ovaj uređaj može da se svrsta među pet najvećih potrošača u domaćinstvu, čak i ispred bojlera.

Mesečna potrošnja tokom grejne sezone može da premaši i 1.500 kWh, što značajno utiče na visinu računa za struju.

Ipak, potrošnja se može smanjiti pravilnim korišćenjem termostata i programatora, kao i dobrom termoizolacijom prostora. Dugoročno, najveće uštede moguće su uz dodatne izvore energije, poput solarnih sistema.

Koliko struje troši klima uređaj?

Klima uređaji su takođe među većim potrošačima, posebno tokom letnjih meseci kada rade duže vreme bez prekida.

Standardna klima od 3,5 kW (12.000 BTU) troši u proseku oko 1 kWh po satu rada. Ako radi oko 8 sati dnevno, mesečna potrošnja može dostići i oko 240 kWh.

Inverter klime su znatno ekonomičnije, jer ne rade u stalnim ciklusima uključivanja i isključivanja, već održavaju temperaturu uz manju potrošnju. U zavisnosti od klase i uslova rada, troše između 0,6 i 1 kWh po satu, odnosno 144 do 240 kWh mesečno pri istom režimu rada.

Klima uređaj i daljinski upravljač
Da li je bolje da klima radi non-stop ili po potrebi Foto: Shutterstock

Klime viših energetskih klasa (A++ i A+++) mogu trošiti i do 30-40 odsto manje električne energije u poređenju sa starijim uređajima. Nepravilno korišćenje, poput preterano niske temperature i konstantnog rada, značajno povećava potrošnju.

Koliko struje troši televizor?

Televizor se često doživljava kao mali potrošač, ali njegova potrošnja može biti primetna ako radi više sati dnevno.

Standardni LED televizor od 40-50 inča troši oko 0,05 do 0,1 kWh po satu, što na mesečnom nivou iznosi od 9 do 18 kWh pri prosečnom korišćenju od oko 6 sati dnevno.

Veći modeli troše više, oko 0,15 kWh po satu, odnosno preko 45 kWh mesečno.

Plazma televizori su među najneefikasnijima i mogu trošiti 0,2 do 0,3 kWh po satu, dok CRT modeli takođe imaju visoku potrošnju u odnosu na savremene uređaje.

Važno je napomenuti da neki televizori troše struju i u "standby" režimu, pa se preporučuje potpuno isključivanje iz struje kada se duže ne koriste.

Koliko struje troši veš mašina?

Veš mašina je jedan od najčešće korišćenih uređaja u domaćinstvu, a njena potrošnja zavisi od programa, temperature pranja i energetske klase.

U proseku troši između 0,5 i 2 kWh po pranju. Pranje na višim temperaturama, poput 60°C, troši znatno više energije nego pranje na 30°C.

Ako se veš pere oko četiri puta nedeljno, mesečna potrošnja može biti između 8 i 30 kWh.

Muškarac sedi pored veš mašine i ubacuje veš u nju
Kako nestanu čarape u mašini za pranje veša? Foto: Shutterstock

Energetski efikasniji modeli (A+++) troše i do duplo manje struje u odnosu na starije uređaje.

Za manju potrošnju preporučuje se pranje punog bubnja, korišćenje nižih temperatura i eko programa kad god je moguće.

Koliko struje troši mašina za sušenje veša?

Mašina za sušenje veša (sušilica) spada u veće potrošače električne energije u domaćinstvu, posebno ako se koristi često i bez optimizacije rada, jer može značajno povećati mesečne račune za struju.

Potrošnja zavisi od tipa uređaja. Klasične kondenzacione sušilice troše u proseku od 2 do 4 kWh po ciklusu, pa uz nekoliko korišćenja nedeljno mogu dostići i oko 50 kWh mesečno ili više.

Sa druge strane, sušilice sa toplotnom pumpom, koje su energetski efikasnije, troše znatno manje - u proseku 1 do 2 kWh po ciklusu, što predstavlja duplo manju potrošnju u odnosu na klasične modele.

Na ukupnu potrošnju utiču i dužina programa, količina veša i stepen vlažnosti nakon centrifuge.

Za manju potrošnju preporučuje se sušenje dobro iscentrifugiranog veša, redovno čišćenje filtera i korišćenje eko ili ekonomičnih programa.

Koliko struje troši punjač za mobilni?

U poređenju sa većim kućnim aparatima, punjač za mobilni telefon troši zanemarljivo malu količinu električne energije, čak i kada je priključen u utičnicu bez aktivnog punjenja.

Osoba uključuje punjač u utičnicu produžnog kabla
Ove uređaje nikad ne isključujte iz struje Foto: Piotr Adamowicz / Alamy / Profimedia

Prosečan punjač za mobilni telefon tokom punjenja troši između 2 i 6 Wh po satu, odnosno oko 0,002 do 0,006 kWh. To znači da je njegova potrošnja u odnosu na druge kućne uređaje zanemarljivo mala.

Ako se telefon puni jednom dnevno, mesečna potrošnja ostaje ispod 2 kWh, što se na godišnjem nivou svodi na svega nekoliko desetina dinara.

Kada je punjač uključen u utičnicu bez telefona, potrošnja je još manja i iznosi oko 0,1 do 0,5 W, ali se kod većeg broja stalno uključenih punjača i ta potrošnja može akumulirati.

Zbog toga se preporučuje da se punjači isključuju iz struje kada se ne koriste, ne samo radi uštede, već i iz bezbednosnih razloga.

Za kraj, stručnjaci savetuju da se pažnja usmeri na najveće potrošače u domaćinstvu, jer upravo pametnim korišćenjem tih uređaja mogu da se ostvare najveće uštede i izbegnu visoki računi za struju.

Kurir.rs

00:33
MINISTARKA MIHAJLOVIĆ ZA KURIR TV POTVRDILA: Struja poskupljuje OTKRILA ZA KOLIKO ĆE RAČUNI BITI VEĆI Izvor: Kurir televizija