Šta će biti sa nekretninama u 2026: Stručnjaci savetuju, a evo i zašto - Ne čekajte sa kupovinom stana, možda vaš novčanik neće moći da podnese
Tržište nekretnina u Srbiji u prethodnim godinama prošlo je kroz snažne oscilacije, pod uticajem globalnih ekonomskih kretanja, rasta troškova izgradnje, promena bankarskih uslova i pojačane potražnje u pojedinim periodima. Ulazak u 2026. godinu, prema oceni stručnjaka, donosi drugačiju sliku, manje naglih skokova, više stabilnosti i jasnije diferencijacije između tipova nekretnina i lokacija.
Prema rečima Nenada Avrama, stručnjaka za nekretnine i vlasnika agencije Eminent nekretnine, tržište ulazi u fazu smirenijeg kretanja, ali bez dramatičnih korekcija koje bi ukazivale na pad vrednosti nepokretnosti.
Tržište nekretnina u 2026.
Govoreći o očekivanjima za 2026. godinu, Avram za Biznis Kurir ističe da se pre svega može govoriti o stabilizaciji. Kako navodi, u 2026. godini očekuje da će tržište u velikoj meri biti ustaljeno. Ipak, stabilnost ne znači potpunu stagnaciju, naročito kada je reč o novogradnji.
Prema njegovim rečima, cene stanova u izgradnji mogle bi nastaviti da rastu, ali u blagom i kontrolisanom obimu, a kao ključne razloge navodi troškove građevinskog materijala i radne snage. Sa druge strane, segment starije gradnje pokazuje drugačiju dinamiku.
- Što se tiče cena stanova u starijoj gradnji, one bi trebalo da budu stabilne, mada postoji mogućnost da može doći do blagog opadanja - navodi Avram, uz napomenu da se nijedna prognoza ne može posmatrati bez uzimanja u obzir lokacije same nekretnine.
Posebno povoljan trend očekuje se kod luksuznih stanova na atraktivnim lokacijama. Ovaj segment tržišta, zbog ograničene ponude i konstantne potražnje, ima potencijal da zadrži vrednost i u uslovima opšte stabilizacije cena.
Kada je reč o regionalnim razlikama, Avram ističe da veći gradovi imaju znatno povoljniju poziciju. U sredinama sa većom koncentracijom stanovništva i potražnje, postoji prostor za stabilnije i progresivnije kretanje cena u odnosu na manje opštine, gde je tržište osetljivije na promene.
Najisplativija investicija
Iako se u javnosti najčešće govori o stanovima, Avram ukazuje da iz ugla investicione isplativosti poslovni prostori i dalje izdvajaju kao najatraktivniji oblik ulaganja.
- U praksi, poslovni prostori ostvaruju najbolju investicionu vrednost i pretpostavka je da će se taj trend i dalje nastaviti.
On istovremeno ukazuje na činjenicu da se poslovni sektor trenutno ne nalazi u najboljoj fazi funkcionisanja, što se reflektuje kroz smanjenu potražnju. Međutim, upravo ta okolnost čini ovaj segment dugoročno interesantnim za investitore koji razmišljaju strateški.
Avram naglašava da interesovanje za određenu vrstu nepokretnosti u velikoj meri zavisi od šireg ekonomskog okvira, ali da poslovni prostori, uprkos trenutnim izazovima, ostaju najisplativiji vid ulaganja za vlasnike nepokretnosti.
Kupovina ili iznajmljivanje
Jedno od ključnih pitanja za građane odnosi se na dilemu da li je isplativije kupiti stan ili nastaviti sa iznajmljivanjem. Prema Avramovoj proceni, aktuelni trenutak ide u prilog kupovini, naročito za one koji se oslanjaju na stambene kredite.
Kako objašnjava, postoji mogućnost da zbog cele globalne ekonomske situacije može doći do pogoršanja bankarskih uslova, što sadašnji period čini povoljnijim u poređenju sa narednom godinom. Očekivani rast cena stanova u izgradnji dodatno učvršćuje ovu procenu.
- Ako se vratimo na tvrdnju da će cene stanova u izgradnji rasti, kao i da postoji potencijalna mogućnost pogoršanja bankarskih uslova, dolazimo do zaključka da je sadašnji trenutak za kupovinu nepokretnosti povoljniji u odnosu na sledeću godinu - ističe Avram.
Ipak, on zadržava dozu opreza i naglašava da prognoze ne mogu biti apsolutne, s obzirom na neizvesnost globalnih i domaćih ekonomskih tokova.
Kada je reč o tržištu iznajmljivanja, situacija se, prema njegovim rečima, značajno razlikuje u odnosu na period od pre nekoliko godina. Vanredni rast cena zakupa, koji je bio posledica dolaska velikog broja stranih državljana, više nije prisutan.
- Cene koje su bile uslovljene vanrednom situacijom, uslovljenom dolaskom stranih državljana, više nisu na snazi - navodi Avram i dodaje da se tržište sada nalazi u fazi normalizacije. Prema njegovoj proceni, u 2026. godini ne treba očekivati rast cena zakupa. Postoji čak i mogućnost njihovog blagog pada, ali je realnije da će se aktuelni nivoi cena zadržati i u narednom periodu.
Manja prisutnost stranih investitora
Govoreći o ulozi stranih investitora i kupaca, Avram ističe da je njihovo interesovanje usko povezano sa ekonomskom i društveno-političkom stabilnošću. U poslednje vreme primetan je trend njihovog manjeg prisustva na tržištu Srbije.
- Ostaje nam da vidimo kako će se ova kretanja odraziti na njihovo prisustvo u sledećoj godini. Sve u svemu, njihovo prisustvo ne utiče na kretanje nivoa cena, pošto je tražnja i dalje znatno viša u odnosu na ponudu.
Na kraju, Avram naglašava da ekonomski faktori poput inflacije, kamatnih stopa i eventualnih državnih subvencija imaju direktan uticaj na potražnju za nekretninama. U zavisnosti od toga kako će se ovi faktori kretati, pojedinačno ili zajedno, takav će biti i pravac tržišta u 2026. godini.
2025. i 2026: Kontinuitet bez šokova
U poređenju sa 2025. godinom, 2026. se, prema procenama stručnjaka, neće značajno razlikovati po osnovnim trendovima, ali će doneti dodatno učvršćivanje stabilnosti. Dok je 2025. bila godina prilagođavanja i normalizacije nakon ranijih poremećaja, 2026. bi mogla predstavljati nastavak tog procesa bez velikih iznenađenja.
Razlika se pre svega ogleda u jačem razdvajanju segmenata tržišta. U 2026. godini jasnije se izdvajaju novogradnja i luksuzne nekretnine kao segmenti sa potencijalom rasta, dok starija gradnja ulazi u fazu stagnacije ili blage korekcije. Tržište zakupa, koje je tokom 2025. izgubilo vanredne cenovne skokove, u 2026. ulazi kao stabilizovano i predvidljivije.
Istovremeno, potencijalne promene bankarskih uslova predstavljaju važan faktor razlike između ove dve godine, čineći raniju kupovinu povoljnijom opcijom u odnosu na odlaganje odluke za naredni period.
Biznis Kurir