Najskuplji na pijaci: Posadite ovaj neobičan pasulj na samo 10 ari i uzećete 350.000 dinara čiste zarade
Uzgoj ljubičastog pasulja, koji se na našem tržištu najčešće plasira i konzumira kao ljubičasta boranija, predstavlja izuzetno interesantnu i profitabilnu nišu u srpskom povrtarstvu. Iako tradicionalne zelene i žute sorte dominiraju, ljubičaste sorte sve više privlače pažnju kupaca, restorana i pobornika zdrave ishrane zbog svog atraktivnog izgleda i visoke nutritivne vrednosti.
Uslovi potrebni za uzgoj
Ljubičasti pasulj ima slične zahteve prema uslovima sredine kao i standardne sorte, što znači da je klima u Srbiji izuzetno pogodna za njegov uzgoj, uz primenu adekvatne agrotehnike.
Pasulj je toploljubiva biljka, izuzetno osetljiva na mraz. Seme počinje da klija tek kada se zemljište zagreje na 10 do 12°C, dok je optimalna temperatura za rast i razvoj između 20°C i 25°C. Visoke letnje temperature (preko 32°C) u Srbiji mogu izazvati opadanje cvetova, pa je obezbeđivanje vlage tada ključno.
Najbolje uspeva na rastresitim, dobro dreniranim zemljištima mrvičaste strukture). Ne podnosi teška, zbijena i kisela zemljišta. Zahtevi za vodom su umereni u početku, ali u fazi cvetanja i formiranja mahuna (najčešće jul i avgust), navodnjavanje je apsolutno neophodno za postizanje komercijalnog prinosa.
Uzgoj se može obavljati na malim površinama (plastenici i bašte) za rani plasman, ili na otvorenim poljima za masovniju proizvodnju.
Benefiti uzgoja ljubičastog pasulja
Ova kultura donosi prednosti kako samim poljoprivrednicima, tako i krajnjim potrošačima:
Ljubičasti pasulj odličan je predusev. Ostavlja zemljište obogaćeno azotom i čistije od korova, što smanjuje troškove đubrenja za narednu kulturu.
Zbog neobičnog vizuelnog identiteta, veoma je tražen u HoReCa sektoru (hoteli, restorani, ketering) kao i na pijacama gde dominiraju proizvodi iz organskog i domaćeg uzgoja.
Isplativost i zarada
Ljubičasti pasulj spada u visokoprofitabilne nišne kulture ukoliko se plasira kao sveža boranija. Masovna proizvodnja suvog zrna ljubičaste boje je manje isplativa od klasičnog belog ili šarenog pasulja, pa se ekonomska računica ovde fokusira na prodaju svežih mladih mahuna.
Cena sveže ljubičaste boranije na pijacama i u direktnoj prodaji u Srbiji često je za 20% do 40% viša od standardne zelene i žute boranije zbog atraktivnosti i manjeg obima ponude. Cena se kreće od 300 do 500 dinara po kilogramu u maloprodaji, dok je veleprodajna cena (za restorane i markete) između 150 i 250 dinara.
Očekivana čista zarada na 10 ari zemljišta iznosi između 225.000 i 350.000 dinara.
Uzgoj ljubičastog pasulja u Srbiji je veoma isplativ posao za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva. Ne zahteva skupa početna ulaganja u mehanizaciju, već zahteva dobru organizaciju berbe i pouzdan kanal prodaje. Zbog vizuelne atraktivnosti i zdravstvenih benefita, ovaj proizvod s lakoćom pronalazi put do modernog potrošača koji je spreman da plati premijum cenu.
Biznis Kurir