Slušaj vest

Gostujući u jutarnjem programu TS medije ministarka rudarstva i energetike, između ostalih tema, govorila je i o tome kako su vođeni pregovori ruske, mađarske i srpske strane u vezi sa prodajom ruskog dela vlasništva u NIS-u.

- Kad smo dobili potvrdu da je došlo do dogovora MOL-a i Gaspromnjefta, u nedelju uveče smo mi postigli dogovor s MOL-om o Memorandumu o razumevanju. Prvo je u toku noću NIS poslao svoje pismo američkoj administraciji, MOL oko 7 uveče, a mi oko 11 uveče. To je bilo u njihovo radno vreme, pa će do petka imati vremena da razmotre zahteve. MOL je poslao dokument na osnovu kog će se pisati kupoprodajni ugovor, a krajni rok za to je 24. mart koliko je dala američka administracija - objasnila je Đedović Handanović.

Zašto Srbija ne kupuje od malih akcionara

Na pitanje odakle će Srbija steći dodatnih 5 odsto, pojasnila je:

- Mi ćemo od MOL-ovih 56,15 odsto kupiti 5 odsto, posle čega će i ADNOC kupiti manjinski deo akcija. Tako da će MOL biti odgovoran za upravljanje kompanijom, a Srbija će ostati drugi akcionar po veličini. Otkup manjinskih akcija je posebna procedura i nije jednostavan proces. Najlogičnije je bilo da se dogovorimo s MOL-om.

Govorila je i o tome zašto su Rusi toliko odugovlačili s prodajom svog paketa u NIS-u.

- Mi smo vodili politiku da ne ulazimo u konflikt s Rusijom. Da održimo naše dobre odnose i budemo dobri partneri. Nacionalizacija po našem zakonu nema utemeljenje već eventualno eksproprijacija po fer i tržišnoj ceni. Nismo mogli da otmemo nego da platimo ako su ugroženi nacionalni interesi. Nama to rešenje nije odgovaralo jer bi to narušilo odnose s Rusijom. Nismo hteli da vodimo politiku otimanja i da takvu poruku šaljemo investitorima da bi im se moglo isto desiti. Ratovi se završavaju, a istorija se piše i pamti. Biti deo zemalja koje brže bolje potrče da donesu odluku koja nema utemeljenje u međunarodnom pravu je loša.

Nikom se nismo zamerili

Srbija je bila spremna da otkupi većinski paket u NIS-u.

- Ljudi kažu da ništa nismo radili prethodnih godinu dana, a skoro 100 dana niko ništa na pumpama nije osetio. To je rezultat mudre politike čiji je najveći pečat dao predsednik Vučić. Dvaput je pričao u Moskvi s Putinom, mi sve vreme imamo dijalog s Ruskom federacijom i nismo četiri godine uveli sankcije. Još čekamo odluku odluku američke administracije, u četvrtak ili petak, ali NIS je dobio privremenu licencu za rad i 27. januara ćemo na tržištu imati prve naftne derivate. Sad je potrebno da stvorimo uslove da se pregovori nastave i da NIS i rafinerija nastave da rade. Na osnovu toga moći ćemo da kažemo da smo došli do održivog rešenja, a da se nismo nikom zamerili. Nije lako birti na evropskom putu, imati dobre odnose s Francuskom, Nemačkom, ali i Kinom.

Upitana je i da prokomentariše prethodni period u kome su sankcije bile na snazi uprkos optimističnim prognozama.

- Američka administracija je smatrala da ne postoje dovoljno ubedljivi argumenti da ruska strana želi da proda svoj udeo. Iako je bilo izjava, nije bilo nikakvog potpisanog papira o prodaji. Ovde se ne radi o nečemu što je Srbija uradila, već pre svega odnosi Rusije i SAD, a NIS je jedna sitnica u tom moru. I jedna i druga administracija, bajdenova i Trampova, po pitanju odnosa s Rusijom su slični. U jednom momentu je rečeno da ruski udeo treba da se smanji pa onda da ga ne bude uopšte, ali sve je to bilo usmeno. Prvi put je američka administracija to napisala u oktobru. Rusi su želeli da zadrže strateški uticaj u NIS-u, razmatrane su različite opcije, mešu kojima i mađarski MOL, koji je prisutan na našem tržištu. Kad je energetika u pitanju i politički i ekonomski aspekt su povezani. I danas smo svesni da je sve borba za naftu, prirodne resurse i energente. I sada se to dešava s Grenlandom.

Koji je interes ADNOC-a u NIS-u?

Govorila je i o ulozi ADNOC-a u budućej vlasničkoj strukturi NIS-a.

- Ne smemo da zaboravimo dobre odnose Srbije i UAE, Vučića s njihovim rukovodstvom. Iz te baze i činjenice da je ADNOC veliki svetski igrač u proizvodnji nafte, imati i njih u NIS-u je velika stvar. To je i politički uticaj. Otvoreno je toliko vrata, a nijedna se nisu zatvorila.

Ponovila je da dodatnih 5 odsto za Srbiju znače veći uticaj, profit, mogućnost zaustavljanja odluka koje nam nisu u interesu i da ćemo više biti uvaženi za pregovaračkim stolom pri donošenju budućih odluka.

- S Rusima smo imali dobar odnos, oslanjali smo se na njih prethodnih 30 godina. Bilo je uspona i padova, ali i dobrih stvari. U jeku ekonomske krize, mi smo imali stabilnu cenu gasa zahvaljujući isporukama iz Ruske federacije. To treba ceniti i predsednik Vučić je u razgovorima na najvišem nivolu pokazao fer odnos, koji smo mi branili na svim nivoima.

Prvo beba, pa sankcije

Osvrnula se i na period kada je radila do pred sam kraj trudnoće, a onda i kao mlada majka morala da bude na čelu ovako bitnog resora.

- Najvažnije je da sam bila zdrava čitavu trudnoću, da se i beba rodila zdrava. Turbulentan period s NIS-om počeo je u januaru kad sam bila u ranoj trudnoći, telo svakako trpi, ali se srećom sve dobro odigralo. Radila sam do 5 dana pred porođaj, bila sam umorna, a 34 dana posle porođaja stupile su sankcije NIS-u. Bila sam u bolovima, ali našla sam najbolji način da uklopim sve, kako građani ne bi trpeli. Više sam strahovala da nađemo održivo rešenje i kakve bi posledice bile po tržište. Naravno, pored toga da li beba zdravo spava.

Biznis Kurir