Slušaj vest

Legalizacija objekata izgrađenih na divlje odvijaće se u četiri faze, sve će se raditi elektronski, na klik, bez podnošenja papira, dok će cena upisa prava svojine nad nekretninama zavisiti od mesta u kome se one nalaze, predviđeno je u Predlogu zakona o legalizaciji nelegalnih objekata, koji je Vlada Srbije usvojila u petak i uputila Narodnoj skupštini na hitno usvajanje.

Cena legalizacije zavisiće pre svega od opštine ili grada u kojem se objekat nalazi. Predlogom je određeno da u mestima sa manje od 50.000 stanovnika legalizacija košta 100 evra, u gradovima od 50.000 do 100.000 žitelja od 100 do 300 evra, dok će u gradovima sa više od 100.000 građana cena iznositi od 100 do 500 evra.Najveću cenu plaćaće oni koji su nelegalne objekte gradili u prestonici, gde će cena ozakonjenja objekata iznositi od 100 do 1.000 evra, zavisno od zone u kojoj se nelegalni objekat nalazi.

DRŽAVA NE GARANTUJE ZA BEZBEDNOST OBJEKTA

U Predlogu zakona o legalizaciji piše i da Republika Srbija ne garantuje za bezbednost i sigurnost korišćenja objekta, dela objekta, odnosno posebnog dela objekta, upisanog u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima po odredbama ovog zakona.

"Vlasnik objekta, dela objekta, odnosno posebnog dela objekta u čiju korist bude upisano pravo svojine u skladu sa odredbama ovog zakona, prihvata rizik korišćenja nepokretnosti koja je predmet upisa i odgovornost za eventualnu štetu prema trećim licima", piše u Predlogu zakona o legalizaciji.

Ko ne plaća

Od obaveze plaćanja legalizacije oslobođeni su primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borci, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece. Besplatno će biti legalizovani i magacini, skladišni prostori, ekonomski i pomoćni objekti i proizvodni pogoni površine do 500 metara kvadratnih, dok se za objekte preko te kvadrature plaća naknada u visini od 10 evra po metru kvadratnom.

POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA LEGALIZACIJU:


- JMBG osobe koja podnosi prijavu
- broj katastarske parcele ili adresa
- podaci o objektu (ID objekta ili označenje na mapi, vrsta objekta, površina, spratnost, fotografije objekta)
- dokazi o objektu (geodetski elaborat ili skica)
- dokazi o pravu na zemljištu i objektu (ugovor o kupovini, ostavinsko rešenje...)
- izjava pod krivičnom odgovoronošću da su podaci tačni

Ceo proces legalizacije je digitalizovan, a prijave će se podnositi putem digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, uz podršku RGZ, i to nakon 45 dana od dana stupanja zakona na snagu. Od tog trenutka teče rok od 60 dana za podnošenje prijava za legalizaciju objekata. Građani koji iz objektivnih razloga ne podnesu prijavu u tom roku, to mogu učiniti u roku od godinu dana, ali uz dokaz o sprečenosti da podnesu prijavu u predviđenom roku.

FAZE LEGALIZACIJE:


Faza 1 - Opštine u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu na platformu Agencije unose svoje planove po zonama
Faza 2 - Agencija u roku od 15 dana proverava dostavljene podatke
Faza 3 - Građani u roku od 60 dana podnose prijave na platformi za svaki objekat pojedinačno
Faza 4 - Agencija upoređuje podatke iz prijava i javnih evidencija i donosi odluku

Sporni slučajevi

Ozakonjenje nelegalnih objekata, prema Predlogu zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, odvijaće se u četiri faze. Ukoliko posle svih ovih faza i upoređivanja podataka neki objekat ne bude mogao da bude legalizovan, Agencija o tome obaveštava podnosioca prijave i građevinske inspektore.

CENE LEGALIZACIJE PO ZONAMA:


1. Beograd:
- ekstrazona: 1.000 evra
- prva zona: 800 evra
- druga i treća zona: 300 evra
- četvrta zona: 200 evra
- peta zona: 150 evra
- šesta i druge zone: 100 evra

2. U gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika:
- ekstrazona i prva zona: 500 evra
- druga zona: 250 evra
- treća zona: 150 evra
- četvrta i druge zone: 100 evra

3. U gradovima i opštinama koje imaju između 50.000-100.000 stanovnika:
- ekstrazona i prva zona: 300 evra
- druga zona: 200 evra
- treća i ostale zone: 100 evra

4. U opštinama koje imaju ispod 50.000 stanovnika i selima: 100 evra

Postoje i neki sporni slučajevi, kao, na primer, kada je objekat izgrađen na divlje na tuđoj zemlji. U tom slučaju ostavljen je rok od pet godina da se pred nadležnim organom utvrdi pravo svojine nad zemljom. Ukoliko se dogovor ne postigne, vlasnik zemljišta ima pravo da traži da se objekat ukloni.

KOLIKO KOME IDE U DŽEP OD LEGALIZACIJE:

- 10% pripada Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam
- 20% ide u kasu lokalne samouprave
- 70% ide u budžet RS

U situacijama kada investitor ne plati naknadu za legalizaciju zgrade, stanovi koje su građani uredno platili biće upisani u katastar bez naknade u korist vlasnika stana na osnovu ugovora o kupovini.