Slušaj vest

"Izdajem jednoiposoban stan od 35 m², potpuno namešten, novi prozori, novi parket, visoko prizemlje, mali podrumski prostor. Južno naselje, u neposrednoj blizini banke, prodavnice, dečjeg igrališta, vrtića i škole. Pogodno za stanovanje ili kao poslovni prostor za određene delatnosti“, napisao je u oglasu i naveo cenu: „Cena 550 € plus režije ili po dogovoru ako je u pitanju dugoročni najam.“

Stan platio 80.000 evra

Reč je o stanu koji je naveden i u imovinskoj karti poslanika, u kojoj stoji da je tržišna vrednost tog stana u trenutku kada je unet u imovinsku kartu, odnosno 2015. godine, iznosila 80.000 evra. Stan je kupljen, kako se navodi u imovinskoj karti, iz prihoda ostvarenih od nesamostalnog rada.

kreso-beljak.jpg
Krešo Beljak, poslanik u Hrvatskom saboru Foto: Printscreen/ Youtube

Beljak je u više navrata u svojim javnim nastupima isticao nužnost pristupačnog stanovanja. Ipak, i sam je bio na meti kritika 2019. godine kada se saznalo da nije prijavio svoju kuću u katastru. Beljak je tada tvrdio da će to učiniti kada kuća bude izgrađena.

Problem pristupačnog stanovanja u Hrvatskoj

Jedan od najvećih društvenih problema jeste stambena kriza koja potresa svet. Ovo nije problem samo u Hrvatskoj, već je reč o pitanju koje ozbiljno zabrinjava političare širom sveta. Evropska komisija je zato 2025. godine predstavila prvi evropski plan za cenovno pristupačno stanovanje, kojim se odgovara na jednu od najhitnijih potreba evropskih građana: pristup pristupačnom, održivom i kvalitetnom stanovanju.

"Uz prosečno povećanje cena stambenih nekretnina za više od 60% i najamnina za više od 20% u poslednjih deset godina, milioni Evropljana teško pronalaze dom koji mogu da priušte. Narušavanjem mobilnosti radne snage, pristupa obrazovanju i formiranja porodice, stambena kriza usporava konkurentnost privrede EU i našu socijalnu koheziju“, naveli su tada.

Stambena kriza predstavlja veliki problem i za Hrvatsku.

"Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za potpunu uspostavu pristupačnog stanovanja i to je razlog što je Hrvatska, uz Portugal, država članica EU u kojoj mladi najkasnije napuštaju porodični dom“, istakao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u februaru ove godine.

Novim Zakonom o pristupačnom stanovanju, naglasio je ministar, država u naredne četiri godine planira da izgradi i obnovi 20.200 stanova i porodičnih kuća, među kojima se 8.000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za promet nekretninama (APN), dok se 9.000 stanova planira staviti u funkciju pristupačnog stanovanja aktiviranjem praznih stanova.

Kurir Biznis/Dnevno.hr