Slušaj vest

Nasleđivanje ne predstavlja samo prenos imovine, ono obuhvata porodičnu istoriju, uspomene i osećaj pripadnosti. Ipak, uz emocionalnu dimenziju dolaze i konkretne obaveze, među kojima je jedna od najvažnijih porez na nasleđe i poklon, uređen Zakonom o porezima na imovinu.

Bez obzira na to da li ste nasledili nekretninu, novac, vozilo ili neku drugu vrednost, ključno je da znate svoje obaveze kako biste izbegli eventualne komplikacije. U nastavku se nalaze najvažnije informacije.

Ko je obveznik i šta podleže oporezivanju?

Poreski obveznik je svako fizičko lice. Ako imate prebivalište u Srbiji, obveznik ste za svu nasleđenu imovinu, bez obzira na to gde se nalazi. Nerezidenti, s druge strane, plaćaju porez samo na imovinu koju naslede na teritoriji Srbije.

Predmet oporezivanja obuhvata širok spektar imovine, među kojima su:

- nepokretnosti (stan, kuća, zemljište),

- pravo trajnog korišćenja parking mesta,

- gotovina, štedni ulozi i bankarski depoziti,

- digitalna imovina,

- prava intelektualne svojine,

- polovna motorna vozila, plovila i vazduhoplovi,

- druge pokretne stvari.

porezi
Foto: Shutterstock

Kako se podnosi prijava?

Poreska obaveza počinje da važi onog dana kada rešenje o nasleđivanju postane pravosnažno. Dalja procedura zavisi od toga ko je vodio ostavinski postupak.

1. Kada nema obaveze podnošenja prijave

Ako je ostavinu vodio javni beležnik i on sastavio rešenje, naslednik ne mora ništa da podnosi Poreskoj upravi. Beležnik prosleđuje dokumentaciju katastru, a zatim katastar Poreskoj upravi.

2. Kada morate sami da podnesete prijavu

Ako postupak nije sproveden pred javnim beležnikom, sami podnosite poresku prijavu Poreskoj upravi. Koristi se obrazac PPI-3, uz koji se prilaže pravosnažno rešenje o nasleđivanju.

Prijava se može podneti lično, poštom nadležnoj filijali Poreske uprave ili elektronski putem portala e-Porezi.

Koliki je porez i kako se računa?

evidentiranje poslovanja
Porez Foto: Shutterstock

Osnovicu čini tržišna vrednost imovine na dan nastanka poreske obaveze. Od te vrednosti može se odbiti iznos dugova i troškova koje naslednik mora da plati iz nasleđene imovine.

Poreska stopa zavisi od stepena srodstva sa ostaviocem:

1,5% – naslednici drugog naslednog reda (bračni drug ako nema dece sa ostaviocem, roditelji, braća, sestre i njihovi potomci).

2,5% – naslednici trećeg i daljih naslednih redova, kao i lica bez srodstva (babe, dede, ujaci, stričevi, tetke i njihovi potomci).

Nakon obrade prijave, Poreska uprava izdaje rešenje sa utvrđenim iznosom poreza, koji se mora platiti u roku od 15 dana od prijema rešenja.

Zakon predviđa i određene slučajeve oslobađanja od plaćanja ovog poreza.

Detaljne informacije o uslovima, dokumentaciji, stopama i izuzecima možete pronaći u Poreskom informatoru „Porez na nasleđe i poklon“, na zvaničnom sajtu Poreske uprave Republike Srbije, u sekciji „Vaš poreznik“.

Biznis Kurir/Biznis Telegraf