Spas za sve koji ne mogu da plaćaju kredit: Bez panike, novi zakon nalaže bankama da vam pauziraju rate, evo kako do olakšice
Banke u Srbiji su, na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, odobrile olakšice za otplatu na 1.825 partija kredita, dok je prihvaćeno 79 odsto svih obrađenih zahteva građana za ovu vrstu pomoći, saopštila je danas Narodna banka Srbije.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga usvojen je u martu 2025. godine, a njime su banke obavezane da korisnicima kredita koji se nađu u određenim teškim životnim okolnostima ponude odgovarajuće olakšice kako bi im omogućile nastavak redovne otplate ili olakšale izmirivanje obaveza.
Kako se navodi u saopštenju, Narodna banka Srbije je u septembru iste godine donela Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom su detaljno uređena prava korisnika i obaveze banaka u vezi sa primenom ovih mera.
Podaci za prvo tromesečje 2026. godine pokazuju da se propisane mere uspešno primenjuju u praksi i da građanima koji se nađu u teškim životnim okolnostima omogućavaju da, u saradnji sa bankama, pronađu održivo rešenje za nastavak uredne otplate svojih kreditnih obaveza.
Tokom posmatranog perioda obrađeni su zahtevi koji su se odnosili na ukupno 2.321 partiju kredita, pri čemu je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara.
Olakšice su odobrene za 1.825 partija kredita, što znači da su banke pozitivno rešile 79 odsto svih obrađenih zahteva. Ukupan dug po tim kreditima u trenutku odobravanja olakšica iznosio je 1,9 milijardi dinara.
Pored zahteva koje su podneli korisnici, banke su na sopstvenu inicijativu primenile olakšice i na dodatnih 913 partija kredita.
Reč je o slučajevima u kojima su banke, kroz uspostavljene mehanizme praćenja otplate, na vreme prepoznale prve znake finansijskih poteškoća kod klijenata i same ponudile mere koje bi im pomogle da lakše prevaziđu period otežane otplate.
Kod tih kredita ugovoreni iznos iznosio je oko 968 miliona dinara, dok je dug u trenutku pokretanja postupka na inicijativu banke bio gotovo 874 miliona dinara.
Kako ističe Narodna banka Srbije, ovi podaci potvrđuju značaj preventivnog delovanja banaka i njihovu proaktivnu ulogu u pružanju podrške korisnicima kredita.
Od ukupno 496 partija kredita za koje zahtevi za olakšice nisu odobreni, banke su odbile 310 zahteva, dok u 186 slučajeva korisnici nisu prihvatili mere koje su im ponuđene.
Najveći broj obrađenih zahteva odnosio se na gotovinske kredite, koji su činili 76 odsto svih rešenih zahteva, odnosno 1.761 partiju kredita.
Na dozvoljena prekoračenja odnosilo se sedam odsto rešenih zahteva, po šest odsto činili su krediti za obrtna sredstva i kreditne kartice, dok su stambeni krediti učestvovali sa tri odsto ili ukupno 65 partija kredita. Kod stambenih kredita olakšice su odobrene u 81,5 odsto slučajeva.
Kao najčešći razlog za podnošenje zahteva građani su navodili gubitak posla, koji je bio zastupljen u 53,7 odsto slučajeva. Slede značajno smanjenje prihoda sa 19,2 odsto, ostale okolnosti sa 14,6 odsto, teška bolest sa 8,7 odsto, teške porodične prilike sa 2,3 odsto, teške povrede sa jedan odsto i razvod braka sa 0,6 odsto.
Kada je reč o vrstama odobrenih olakšica, najčešće su primenjivane mere koje podrazumevaju produženje roka otplate kredita, samostalno ili u kombinaciji sa drugim pogodnostima, poput smanjenja kamatne stope, odloženog plaćanja ili promene vrste ugovora.
Veliki broj korisnika koristio je i mogućnost privremenog prekida otplate kredita, bez obračuna kamate na dospele, a neizmirene obaveze, kao i odloženo plaćanje celokupnog duga.
Rezultati za prvo tromesečje 2026. godine predstavljaju ohrabrenje i potvrđuju da je Odlukom o olakšicama u otplati kredita uspostavljen efikasan mehanizam za pružanje trajne i sistemske podrške građanima koji se tokom otplate kredita nađu u teškim okolnostima usled kojih im je otežana otplata kredita.
Narodna banka Srbije navodi da će i u narednom periodu insistirati na primeni ovog instrumenta podrške korisnicima kredita, a ako u okviru redovnog nadzora utvrdi nepravilnosti naložiti njihovo otklanjanje uz primerenu sankciju.
Biznis Kurir/Blic