Slušaj vest

Drugi upozoravaju na rast cena hrane, struje i drugih troškova, što bi dodatno moglo uticati na tržište.

S druge strane, mnogima nije jasno zašto cene i dalje rastu. U Beogradu se povećava broj nekretnina, veliki broj stanova je prodat, ali su mnogi i dalje neuseljeni i prazni. Grad se širi, a u planu su i veliki projekti - pominje se izgradnja više od hiljadu, pa čak i hiljadu i po stanova u okviru pojedinih investicija, uključujući projekte povezane sa Ekspom

O ovoj temi, za emisiju "Ni 5 ni 6", govorili su Dušan Mirkulovski - agent za nekretnine, Ervin Pašanović - ekonomista i stručnjak za nekretnine, Bogdan Stanišić - povratnik na selo i autor jutjub kanala "Stanisic show" i Aleksandar Menjak - povratnik na selo.

Kupovina nekretnine

- Mislim da svako treba da kupi nekretninu, ako može, tamo gde želi. Ne mislim da je bitno da li je to selo, grad, predgrađe ili centar - sve zavisi od afiniteta i mogućnosti svakog pojedinca. Važno je da kupovinu optimizujete prema svojim potrebama, jer nekretnine su specifičan oblik imovine - rekao je Pašanović.

Sequence 02.00_07_27_17.Still001.jpg
Ervin Pašanović - ekonomista i stručnjak za nekretnine Foto: Kurir Televizija

Dodao je da nekretnine, još od rimskog prava, imaju poseban pravni status.

- One su jedina imovina koja se beleži u državnim knjigama - bilo da je reč o katastru, zemljišnim knjigama ili arhivskim dokumentima. Već 2.000 godina postoji sistem koji dokazuje da je određena zemlja ili kuća vaša - tapija, zemljišna knjiga ili neki državni dokaz. Zbog toga su nekretnine najsigurniji oblik imovine i kolaterala.

Izazovi otplate kredita

Stanišić ističe koliko kreditne obaveze mogu da opterete svakodnevni život i realnost vlasništva.

- Tvoj uvod je bio fenomenalan, i dok sam ga slušao, zaprepastilo me to sa godinama kreditiranja i svim tim imaginarnim stvarima koje u našim glavama mislimo da su naše, a zapravo pripadaju banci. Pitanje je dokle ćemo stići sa otplatom i svim tim obavezama, posebno u realnom životu i načinu na koji svi funkcionišemo - rekao je Stanišić.

Sequence 02.00_12_44_18.Still002.jpg
Bogdan Stanišić - povratnik na selo i autor jutjub kanala Stanisic show Foto: Kurir Televizija

Krediti i iluzija vlasništva

Stanišić je dodao koliko kreditne obaveze i iluzija vlasništva mogu da opterete svakodnevni život.

- Ljudi koji prate moj Jutjub kanal i snimke koje objavljujem često me pitaju: „Od čega ti živiš? Kako zarađuješ?“ Malopre mi je kolega nešto spomenuo, i tu bih se uhvatio. Cene na selu i u gradu uopšte nisu iste. Kada gradite, bilo da je to Dorćol, Umka ili bilo koja druga lokacija, blok je blok. Ali cene usluga - poput veterinara ili drugih potrepština - potpuno se razlikuju. Na selu, ako nešto košta 2.000 dinara, to je normalno, dok za istu sumu u gradu ne možete ni da se parkirate, a još vam fali 500 dinara za kafu.

Broj građanskih dozvola opada, a radna snaga u građevini postaje sve ograničenija

Mirkulovski ističe da se broj izdatih građanskih dozvola smanjuje, dok nedostatak radnika otežava izgradnju novih objekata.

- Građanske dozvole koje su izdavane prethodnih godina omogućile su građanima da vide nove objekte, ali njihov broj se postepeno smanjuje: u 2025. i 2026. izdato je manje dozvola nego 2023, a još manje nego 2022. i 2021. Od 2020. godine dolazi do problema sa radnom snagom u građevini, pa je sve teže dobiti građansku dozvolu i izgraditi nove objekte - kaže Mirkulovski.

Sequence 02.00_19_24_16.Still003.jpg
Dušan Mirkulovski - agent za nekretnine Foto: Kurir Televizija

Nadovezao se:

- Situacija je takva da se ne zida dovoljno u odnosu na potrebe grada za stambenim prostorom. Grad i dalje privlači više ljudi nego što ih odlazi, a iako se neki sele na selo ili u inostranstvo, taj procenat je manji od broja novih doseljenika. Ovo nije specifičnost samo naše zemlje - slično je i u gradovima poput Niša, Novog Sada, a u širem smislu i u zapadnoj Evropi, Skandinaviji ili SAD-u, gde se ljudi masovno sele u gradove.

Krediti i prihod sa imanja pomažu u izgradnji kuće

Menjak objašnjava kako kombinuje kredit i prihode sa imanja da bi finansirao kuću dok i dalje radi u Beogradu.

Ako sam imao dve trećine novca za nekretninu na selu, jednu trećinu sam podigao putem kredita. Kredit sam uzeo na što kraći rok - rata je konkretna, ali planiram da je brzo vratim, uz pomoć prihoda koji ostvarujem sa imanja, kako bih pokrio istu. Bavim se vodoinstalaterskim i električarskim zanatom, u Beogradu. Kuća je još uvek u izradi - rekao je Menjak.

Sequence 02.00_24_04_11.Still004.jpg
Aleksandar Menjak - povratnik na selo Foto: Kurir Televizija

Pripreme i svakodnevne obaveze

Dodao je kako teku pripreme za preseljenje u Ašanju, i da redovno obilaze kuću i snalaze se sa troškovima i obavezama.

- Prošlog puta sam rekao da će do leta biti gotova - ostalo je još dva do tri meseca. Sve se kupuje i namešta, a mi smo tamo već četiri puta nedeljno. Komšije takođe pomažu. A reč je o mestu Ašanja, kod Šimanovaca, u opštini Pećinci. Od Zemuna do tamo je oko 25 do 30 minuta kolima. Praktično smo već tri meseca stalno tamo i uskoro se planiramo preseliti. Naravno, moraću da putujem zbog posla, ali smo spremni na sve troškove jer znamo šta dobijamo zauzvrat.

"KUPOVINU NEKRETNINA JE VAŽNO OPTIMIZOVATI PREMA NAŠIM POTREBAMA" Stručnjaci o nekretninama i izazovima kredita: "Pitanje je dokle ćemo stići sa otplatom..." Izvor: Kurir televizija

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

Na šta obratiti pažnju pre potpisivanja ugovora sa agencijama? Izvor: Kurir televizija