Slušaj vest

Razmišljate o širenju poslovanja ili o tome koja je najbolja evropska zemlja za rad? Najnovije istraživanje globalnog centra za poslovna istraživanja, Conference Boarda, pokazuje koje države će u 2026. godini nuditi najpovoljnije uslove i za zaposlene i za kompanije. Od Danske, koja se nalazi na vrhu liste, do zemalja poput Hrvatske i Bugarske koje su na njenom začelju, istraživanje donosi važne smernice za donošenje poslovnih odluka.

Prema rezultatima Conference Boarda, Danska je proglašena najatraktivnijom evropskom zemljom za rad u 2026. godini. Njenu poziciju učvršćuju razvijen sistem talenata, visoka produktivnost i relativno umereni troškovi rada.

Na drugom mestu nalazi se Švajcarska, koja je u kategoriji talenata i veština ostvarila maksimalnih 100 bodova. Ipak, visoki troškovi života i poslovanja predstavljaju značajan izazov. Treće mesto zauzima Irska, zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada i snažnoj poslovnoj kulturi. Većina zemalja koje su se našle među prvih deset dolazi iz severne Evrope ili spada u manja, ekonomski snažna tržišta, prepoznata po prilagodljivosti, stabilnim institucijama i kvalitetnoj radnoj snazi.

Velike ekonomije i njihovi problemi

Među velikim evropskim privredama, Nemačka je jedina članica G7 koja se našla u prvih deset. Ipak, suočava se sa padom broja radno sposobnog stanovništva, rastom troškova rada i sporim tempom digitalizacije, dok je konkurentnost radne snage ocenjena relativno nisko.

Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 12. poziciju. Regulatorna neizvesnost nakon Bregzita i dalje predstavlja izazov, ali fleksibilno tržište rada i bogata baza talenata i dalje mu daju značajan potencijal.

Francuska je rangirana na 18. mestu, ograničena složenim propisima, administrativnim procedurama i manjkom fleksibilnosti tržišta rada. Italija se nalazi na 20. mestu, iako raspolaže kvalifikovanom radnom snagom, problemi se ogledaju u slaboj produktivnosti, sporim inovacionim procesima i izazovima u upravljanju.

Šta poslodavci najviše cene

Na dnu rang-liste nalaze se Kipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska, koje su ostvarile manje od 30 bodova, što ukazuje na značajan prostor za unapređenje konkurentnosti radne snage u tim zemljama.

Istraživanje sprovedeno među direktorima ljudskih resursa pokazuje da su prilikom zapošljavanja najvažniji odgovarajuće veštine zaposlenih (51 odsto), visoka produktivnost i tehnološke sposobnosti (28 odsto), kao i konkurentni porezi na rad (28 odsto). Kao najmanje značajan faktor ocenjene su jednake mogućnosti na tržištu rada.

Iako države poput Danske i Švajcarske prednjače u stvaranju kvalitetnog radnog i poslovnog okruženja, velike ekonomije, kao i zemlje koje se suočavaju sa problemima produktivnosti i administracije, i dalje imaju značajne izazove pred sobom. Za kompanije i profesionalce koji planiraju karijeru ili širenje poslovanja, izbor zemlje u 2026. godini može imati ključnu ulogu u budućem uspehu.

Biznis Kurir/Dnevno.hr