Slušaj vest

Rafinerija nafte Pančevo ponovo je započela proizvodnju naftnih derivata nakon gotovo dva meseca potpune obustave rada, čime je jedan od najvažnijih energetskih kapaciteta u Srbiji vraćen u operativni režim. Restart proizvodnje usledio je nakon izdavanja posebne licence američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC), kojom je Naftnoj industriji Srbije omogućeno da nastavi sa operativnim aktivnostima do 23. januara 2026. godine.

U rafineriji je trenutno angažovano oko 2.000 zaposlenih, a evro-dizel proizveden u Pančevu mogao bi da se pojavi na domaćem tržištu već od 27. januara. Ponovni početak prerade ima poseban značaj jer Rafinerija Pančevo predstavlja ključni oslonac domaće proizvodnje goriva i jedan od najvažnijih stabilizujućih faktora na tržištu naftnih derivata, posebno u periodu izraženih međunarodnih političkih i ekonomskih izazova.

Rafinerija Pančevo Dubravka Đedović Handanović
Foto: EMIJO

Kako je došlo do ponovnog pokretanja

Izdavanjem posebne licence krajem 2025. stvoreni su uslovi da se rafinerijska prerada ponovo pokrene. Licenca omogućava NIS-u održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji se odnose na kompaniju i njena zavisna društva, uključujući uvoz sirove nafte, sprovođenje finansijskih transakcija, kao i tehničko održavanje postrojenja neophodno za sigurnost snabdevanja.

Restart proizvodnje sproveden je postepeno, u skladu sa raspoloživim količinama sirove nafte i tehničkim mogućnostima postrojenja, čime je Rafinerija Pančevo vraćena iz režima potpunog zastoja u aktivan, ali i dalje ograničen režim rada.

Koliko rafinerija može realno da radi u ovom režimu

Ekonomista Mahmud Bušatlija za Biznis Kurir ukazuje da je ključno razumeti tehnološku prirodu rafinerije, koja zahteva stabilnost i kontinuitet.

- Rafinerija je veliki industrijski sistem i ne može da funkcioniše u režimu stalne neizvesnosti. Da bi radila kako treba, mora da ima redovan dotok sirove nafte - objašnjava Bušatlija.

Mahmud Bušatlija
Mahmud Bušatlija Foto: Kurir Televizija

On navodi da količine sirovine koje su trenutno dostupne omogućavaju rad u ograničenom vremenskom periodu.

- Ta nafta mora da pristiže ritmom kojim radi rafinerija. Ono što je stiglo nije količina koja može da obezbedi dugoročan rad, već pre svega kratkoročno pokretanje proizvodnje - kaže Bušatlija.

Prema njegovoj oceni, ukoliko ne dođe do produženja licence ili obezbeđenih novih isporuka, rafinerija će moći da radi onoliko koliko traje postojeća zaliha sirove nafte.

Obim proizvodnje i tržišni efekti

Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor u razgovoru za Biznis Kurir ocenjuje da se u ovakvim okolnostima proizvodnja ne pokreće punim kapacitetom, već postepeno.

- Posle pauze od skoro dva meseca, pokretanje rafinerije zahteva dodatne troškove i vrlo pažljivo planiranje. To nije situacija u kojoj se može odmah krenuti sa punim kapacitetima - navodi Kapor.

Ponovno pokretanje Rafinerije Pančevo ima direktan uticaj na domaće tržište naftnih derivata, pre svega u segmentu dizela, koji predstavlja ključni energent za transport, privredu i poljoprivredu. On procenjuje da postojeće količine sirove nafte omogućavaju rad u periodu od oko desetak dana, ukoliko se u međuvremenu ne stvore uslovi za nastavak.

- To nije dug period, ali je dovoljan da se tržište snabde, da se proizvodnja stabilizuje i da se izbegnu poremećaji u kratkom roku - ističe Kapor i dodaje da domaće tržište tokom prethodnog perioda nije bilo suočeno sa ozbiljnim nestašicama, ali povratak Rafinerije Pančevo u pogon predstavlja dodatni oslonac i sigurnost.

Miodrag Kapor
Miodrag Kapor Foto: Kurir Televizija

Strateški značaj Rafinerije Pančevo i uloga MOL-a

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović prošle nedelje sastala se u Beogradu sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom, sa kojim je razgovarala o mogućem međunarodnom dogovoru Srbije i Mađarske za NIS, kao i o širem okviru energetske saradnje.

Sijarto je istakao da MOL Rafineriju u Pančevu smatra postrojenjem od strateškog značaja, naglašavajući važnost budućeg naftovoda koji bi povezao Mađarsku i Srbiju, kao i interes MOL-a da postane većinski vlasnik NIS-a.

U tom kontekstu, u javnosti se sve češće pominje mađarski MOL kao potencijalni većinski vlasnik. Bušatlija smatra da je MOL, u poređenju sa drugim potencijalnim partnerima, ozbiljna i racionalna opcija. Osvrćući se na Sijartovu izjavu o strateškom značaju Rafinerije Pančevo, podseća da je ona jedan od najmodernijih kapaciteta u regionu, u koji su uložena ogromna sredstva.

- Od 2008. godine u tehnologiju je uloženo više od 3,5 milijardi dolara. Najveći deo tog novca otišao je upravo u rafineriju - naglašava on.

Prema njegovim rečima, takav kapacitet ne bi imao smisla zatvarati i da Rafinerija Pančevo ima značaj ne samo za Srbiju, već i za širi region, što je čini važnim strateškim resursom.

Šta ako MOL i ruska strana postignu dogovor

MOL NIS
Foto: canon_photographer/Shutterstock, Petar Aleksić

Pitanje koje se nameće je i kako bi eventualni dogovor MOL-a sa ruskim partnerima u narednim danima mogao da utiče na status licence i buduće poslovanje NIS-a.

Kapor objašnjava da se cela situacija mora posmatrati u širem kontekstu globalnih političkih odnosa, posebno odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema Rusiji, koji su trenutno, kako navodi, ambivalentni. Ipak, naglašava da administracija Bele kuće ima efektivnu kontrolu nad finansijskim institucijama, u okviru kojih funkcioniše i OFAC.

- Dosadašnji razvoj događaja, uključujući produženje licence i činjenicu da rafinerija ponovo radi, ukazuje na to da ipak postoje određeni pozitivni pomaci u relacijama između OFAC-a, JANAF-a, MOL-a i NIS-a - navodi Kapor.

Prema njegovim rečima, upravo ti pomaci mogu biti signal da se u pozadini vode intenzivni razgovori i da postoji prostor za dalje ublažavanje ograničenja, ali da će konačna odluka zavisiti od procene američke administracije o stepenu ruskog uticaja i o tome da li su ispunjeni svi formalni i politički uslovi za nastavak važenja licence.

Srbijom 100 dana nije prošla kap nafte

Aleksandar Vučić
Foto: Damir Dervišagić, Shutterstock

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da su protekle nedelje vođeni intenzivni razgovori sa potencijalnim partnerima NIS-a, uključujući mađarski MOL i još jednog međunarodnog investitora u Abu Dabiju.

- Za nas je bilo najbolje rešenje da je Srbija preuzela NIS, ali imali smo ili alternativu da nekome otmemo imovinu, ili da se saglasimo sa tekućim procesom. Nije postojala alternativa ovo što smo mi želeli, a imali smo pripremljen novac - kazao je on.

Predsednik je dodao da se nada pozitivnim rezultatima, ali je upozorio da određeni detalji još uvek moraju biti usklađeni sa interesom građana Srbije.

- To je pre svega pitanje rada rafinerije u budućnosti, ne možemo poput nekih malih zemalja iz okruženja da budemo bez rafinerije - rekao je predsednik i podsetio da Srbija već stoti dan uspeva da održi stabilnost, iako kap nafte potekla u rafineriji Pančevo, koja je ponovo počela sa radom.

- Nismo hteli da otimamo tuđe vlasništvo, iako smo morali da platimo visoku cenu grešaka nekadašnjeg rukovodstva. Ali država je takva da mora da nasledi ne samo prava, već i obaveze, i dobre i loše odluke države iz nekog prethodnog perioda - kazao je Vučić.

Sada je, kako je naveo, ključno da buduće glavne tačke ugovora i jasni svojinski odnosi budu dostavljeni OFAC-u, kako bi američka administracija mogla da donese odluku o produženju operativne licence pre 23. januara i obezbedi nesmetan rad NIS-a u narednom periodu.

Biznis Kurir