Najseverniji grad Švedske napušta domove: Preselili crkvu od 672 tone, sada sele i ljude, istorijsko izmeštanje čitavog stanovništva trajaće do 2035.
Kiruna, najseverniji grad u Švedskoj, koji se nalazi oko 145 kilometara severno od Arktičkog kruga, prolazi kroz jednu od najneobičnijih i najzahtevnijih urbanih promena u savremenoj istoriji. Zbog sleganja tla izazvanog širenjem ogromnog podzemnog rudnika gvožđa, grad je prinuđen na preseljenje. Hiljade stanovnika i objekata moraće da napuste postojeće lokacije, dok se novi grad gradi tri kilometra istočno. Ceo proces planiran je da traje decenijama, sa završetkom do 2035. godine.
- Egzotično zvuči, ali u suštini je to mali grad poput mnogih drugih, sa sličnim problemima i potpunom zavisnošću od jedne kompanije - izjavila je Dženi Šoholm, viši predavač na Univerzitetu u Geteborgu, ističući da identitet i opstanak Kirune u potpunosti oblikuje rudarska industrija, prenosi CNBC.
LKAB kao oslonac grada
Kiruna je osnovana pre oko 125 godina upravo zbog rudarenja, a državna kompanija LKAB i danas predstavlja stub lokalne ekonomije. Iako relativno mala na globalnom nivou, LKAB proizvodi čak 80 odsto ukupne rude gvožđa u Evropskoj uniji, što je čini ključnim snabdevačem za industriju čelika. Pored toga, kompanija je nedavno otkrila najveće poznato nalazište retkih zemnih elemenata u Evropi, čime dodatno jača svoju ulogu u obezbeđivanju sirovina neophodnih za zelenu tranziciju, proizvodnju baterija, vetroturbina, električnih motora i digitalne infrastrukture.
Predsednik opštinskog veća Kirune, Mats Taaveniku, kaže da stanovnici „žive na mineralima“ i da su svesni da će u nekom trenutku morati da napuste svoje domove, jer je grad praktično izgrađen iznad rudnih nalazišta.
Preseljenje crkve i izmeštanje stanovništva
Plan preseljenja pokrenut je još 2004. godine, ali je svetsku pažnju privukao u avgustu 2025, kada je čuvena drvena crkva Kiruna Kirka, stara 113 godina i teška 672,4 tone, premeštena u celosti pomoću specijalnih transportera, tokom dvodnevne operacije.
Istovremeno, LKAB je saopštio da će dalje širenje rudnika zahtevati preseljenje još oko 6.000 stanovnika i 2.700 domaćinstava. Kompanija snosi punu odgovornost za proces preseljenja, a procenjuje se da će troškovi obeštećenja i izgradnje novih domova u narednoj deceniji dostići 22,5 milijardi švedskih kruna, odnosno oko 2,4 milijarde dolara.
Novi dom umesto novčane nadoknade
Prema rečima Niklasa Johansona, višeg potpredsednika LKAB-a za javne poslove i spoljne odnose, stanovnicima se nudi tržišna vrednost nekretnine uvećana za 25 odsto ili mogućnost izgradnje potpuno nove kuće. Čak 90 procenata građana odlučilo se za novi dom umesto novčane isplate.
Ipak, veliki problem predstavlja nedostatak zemljišta. Kako Johansson objašnjava, opština raspolaže sa vrlo malo građevinskih parcela i primorana je da ih otkupljuje od države, koja poseduje većinu zemljišta severno od Arktičkog kruga. To često dovodi do sukoba interesa sa sektorom odbrane, zaštitom prirode i tradicionalnim uzgojem irvasa.
EU vidi strateški značaj
Evropska unija je nalazište retkih metala u Kiruni označila kao strateški važno u okviru zakona o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act), čiji je cilj da do 2030. godine 40 odsto potreba EU za retkim metalima bude pokriveno iz domaćih izvora. Depozit LKAB-a već je prepoznat kao ključan za industrijsku nezavisnost Evrope u okviru zelene tranzicije.
Taaveniku, međutim, upozorava da formalno proglašenje strateškog značaja nije dovoljno.
- Potrebni su nam i politička podrška i konkretna finansijska pomoć. Evropska unija mora da stane iza nas i novcem i politikom - poručio je.
Nova Kiruna
Iako većina stanovnika razume da je preseljenje neizbežno, mnogi sa tugom napuštaju domove u kojima su generacije njihovih porodica stvarale uspomene. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da bi nova Kiruna, zbog položaja u dolini gde se zadržava hladan vazduh, tokom zime mogla biti i do 10 stepeni Celzijusa hladnija od sadašnje lokacije.
Istraživanje Univerziteta u Geteborgu pokazuje da je novi gradski centar projektovan u mrežnom sistemu sa višespratnicama i uskim ulicama, što otežava prodor sunčeve svetlosti tokom dugih zimskih perioda. To utiče ne samo na kvalitet života, već i na izdržljivost objekata u ekstremnim temperaturnim uslovima.
- Razlika između -15 i -25 stepeni nije zanemarljiva. Veći minus znači manji komfor i veću lomljivost materijala - zaključila je Šoholm, koja već 25 godina prati transformaciju Kirune kao stručnjak za kulturno i urbano nasleđe.
Biznis Kurir/Blic Biznis