Slušaj vest

Pogačice od dizanog testa, sunđeraste strukture, koje su popularne širom Balkana, našle su se rame uz rame sa slavnim francuskim bagetom i legendarnom italijanskom fokačom.

- Slična je turskom pide ili grčkom pita hlebu. Obično se pravi od kombinacije brašna, vode, soli i kvasca. Kada se testo umesi i nadođe, peče se u rerni na visokoj temperaturi – stoji u opisu Taste Atlasa.

Ovaj hleb se najčešće koristi kao podloga za ćevape – valjčiće od mlevenog mesa koje imaju gotovo kultni status na Balkanu.

– U poređenju sa srodnikom somunom, lepinja je nešto tvrđa i nema tako izražen miris i aromu. Somun se takođe lakše topi u ustima u odnosu na običnu lepinju – navodi se o ovim pecivima.

Izbor lepinje nije iznenađenje, budući da je Taste Atlas nedavno čuvenu komplet lepinju svrstao među najbolje doručke sveta. U novoj selekciji, prvo mesto zauzeo je tanki italijanski hleb pjadina romanjola (piadina romagnola) koji se najčešće koristi za pravljenje sendviča.

Opis ovog delikatesa glasi ovako:

– Iako se danas ova italijanska pogača, pečena na tavi, obično jede kao sendvič (jedan od najpopularnijih nadeva su pršuta, kremasti mekani sirevi poput skvakverone, paradajz i šaka aromatične divlje rukole), pjada ili pjadina romanjola nekada je bila hrana siromašnih, često pravljenja od kukuruznog brašna i nazivana ‘la pjida ad furmantoun’ u romanjolskom dijalektu.

U svojoj pesmi ‘La Piada’, koja je kao oda voljenoj romanjolskoj piadini, italijanski pesnik iz 19. veka Đovani Paskoli opisuje je kao ‘hleb siromaštva, čovekoljublja i slobode’, opisujući je kao ‘glatku kao list i veliku kao mesec’. Od tada je skromna, rustična piadina daleko dogurala i i danas zauzima posebno mesto u regionalnoj kuhinji, sa zaštićenim geografskim poreklom.

Le piadine (u množini) mogu imati praktično bilo kakav nadev, a sveže pripremljene mogu se lako naći na brojnim uličnim kioscima zvanim piadinerie, jer je najbolje pojesti piadinu samo nekoliko minuta nakon što izađe sa gvozdene tave, dok je još savitljiva i topla – savršena podloga za skoro istopljeni mekani sir i ukusan, tanko sečen suhomesnati proizvod.“

Lista deset najboljih evropskih hlebova:

- Piadina Romagnola (Italija);

– Bolo du kako (Portugalija);

– Fokača iz Barija (Italija);

– Pao alentejanu (Portugalija);

– Baget (Francuska);

– Fokača (Italija);

– Pan de kampanj (Francuska);

– Fokača iz Đenove (Italija);

– Mekica/mekika (Bugarska) i

– Lepinja (Srbija).

BiznisKurir/Euronews