SAD I MALINARI PRETE KRČENJEM ZASADA: Ako ne dobiju 350 dinara po kilogramu voćari prete da ih neće brati
Foto: Shutterstock

ODE MAST U PROPAST

SAD I MALINARI PRETE KRČENJEM ZASADA: Ako ne dobiju 350 dinara po kilogramu voćari prete da ih neće brati

InfoBiz -

Posle masovnog krčenja zasada jabuka u Srbiji, o čemu je Kurir pisao, izgleda da bi slično nešto moglo da se desi i sa malinjacima u ariljskom kraju.

Naime, proizvođači malina nezadovoljni što nema dogovora o otkupnoj ceni ovog voća, koje je kvalitetom osvojilo evropsko tržište, prete da će bataliti proizvodnju.

Tako su iz Udruženja malinara Vilamet iz Arilja zapretili da neće brati maline ukoliko otkupna cena ovog jagodičastog voća bude ispod 350 dinara po kilogramu. Takođe, od Ministarstva poljoprivrede traže da pozove na zajednički sastanak proizvođače, otkupljivače i izvoznike tog voća kako bi se izjasnili o otkupnoj ceni za ovu godinu.

- Tražimo sastanak u Ministarstvu poljoprivrede da na vreme saznamo koja će biti cena i da li vredi raditi ili treba da gasimo tu proizvodnju, pa neka vlasnici hladnjača zamrzavaju vazduh. Poizvođači ne žele više da rade protiv sebe i da prodaju poljoprivrednu mehanizaciju da bi nadomestili gubitak od proizvodnje malina. Mi ne želimo da se obogatimo, a da otkupljivači propadnu, već da utvrde cenu koja odgovara svima - kaže Mileta Pilčević, predsednik udruženja Vilamet.

maline
foto: Rina.rs

On je dodao da su proizvođači od Privredne komore Srbije zatražili da dostavi izvozne cene malina u poslednjih pet meseci da bi uporedili sa otkupnim. Članovi udruženja su očekivali da će otkupnu cenu saznati na sastanku koji je održan u sredu u Arilju, ali se na njemu pojavio samo jedan otkupljivač koji nije mogao da govori o ceni u ime svih ostalih.

- Ove godine na vreme želimo da saznamo koliko će otkupljivači platiti maline, jer ne možemo više da proizvodimo to voće sa gubitkom - naglašava Pilčević.

MALINARI TRAŽE I VEĆE SUBVENCIJE

Iz Udruženja Vilamet od Ministarstva poljoprivrede traže i da se subvencija po hektaru za maline sa 18.000 dinara poveća na 70.000 do 100.000 dinara po hektaru ili da se taj podsticaj plaća po kilogramu ubrane maline.

- Ne može biti ista subvencija za ratare koji proizvode kukuruz i proizvođače malina i ne može biti ni ista količina subvecionisanog dizela po hektaru. Proizvođači malina troše mnogo više goriva nego ratari jer maline zahtevaju obradu zemljišta radi suzbijanja trave svakih petnaestak dana, pa im je potrebno, ne 100 litara dizela po hektaru, kako je predviđeno za ovu godinu, već 200-300 litara - rekao je Pilčević.

Da je voćarska proizvodnja u Srbiji u ozbiljnim problemima potvrđuju i u voćarskoj zadruzi "Čačanska jabuka".

voćnjak, jabuke, drvo jabuke, jabuka
foto: Shuttestock

- Mnogo zasada se krči. Trenutna cena jabuka je loša, a nema perspektive za bolu. Loša je situacija sa izvozom u Rusiju i na Bliski istok takođe. U Rusiju je samnjen izvoz jer oni sada imaju svoje zasade jabuka, a što se Bliskog istoka tiče tu je problem sa transportom u Zalivu, a to se sve na kraju preliva na proizvođače - kaže za Kurir Nebojša Jovanović, predsednik zadruge "Čačanska jabuka".

Agroekonomista Milan Prostran ističe da su srpski voćari u ozbiljnoj krizi jer su zbog slobodnog tržišta i mnogih državnih sporazuma sa EU izloženi žestokoj konkurenciji.

- Nekada smo po proizvodnji malina bili prvi ili drugi u svetu i tada smo imali veću mogućnost da ih prodamo. U međuvremenu su mnoge zemlje ušle u sopstvenu proizvodnju i sad je sve pitanje konkurentnosti. Predlagao sam da malinu treba proglasiti za proizvod od nacionalnog značaja i onda se moraju propisati odogovarajuće državne mere da bi se konkurencija mogla izdržati - kaže Prostran ya Kurir-

Milan Prostran
foto: Marina Lopičić

On dodaje da su u najvećem problemu voćari koji su podigli najmoderinije zasade čije je podizanje po hektaru koštalo i do 50.000 evra. - Ako nemaju svoju izvoznu liniju, hladnjača, prerada i izvoz u velikom su problemu jer onaj ko nema hladnjaču izložen je da ga svi ucenjuju i lako može otići u bankrot jr nema od čega vraćati kredite - naglašava Prostran.

Prostrasn podseća da se već 20 godina govori o reindustrijalizaciji prerađivačke industrije, ali ništa od toga.

- Mi uglavnom izvoyimo sveže voće, umesto da imamo rayvijene prerađivačke kapacitete pa da izvoyimo visokokvalitetne proizvode od voća.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nismo dobili odgovore da li će malinarima izaći u susret i organizovati zajendički sastanak koji su tražili.

Bonus video:

03:19

IMA LI SPASA ZA MALINE I DRUGE USEVE? Dr Jeremić o važnosti pravilnih AGROTEHNIČKIH MERA: Ovo nam je POSEBAN IZAZOV

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track