Slušaj vest

Cena sirove nafte brent prešla je granicu od 108 dolara po barelu, dok je cena gasa na evropskom tržištu viša za čak 150 odsto nego na početku godine, ali ono što zabrinjava energetske stručnjake, ali i potrošače, jeste činjenica da naftni derivati prvi put poskupljuju brže od sirove nafte.

Zabrinjavaju i analize koje ukazuju da barel nafte brzo može da dogura i do 120 dolara.

Ekonomista NLB iz Slovenije Blaž Bračić objasnio je posledice nedostatka kapaciteta rafinerija zbog čega prvi put na tržištu gotovi derivati dizel, benzin i kerozin poskupljuju brže od sirove nafte.

- Reč je o takozvanom fenomenu dizel-kreka, gde se cena sirove nafte kreće sasvim drugačije od cene prerađenih naftnih derivata. Trenutno se suočavamo s nedostatkom kapaciteta rafinerija. Jedan od faktora je Ormuski moreuz. Drugi je Rusija, gde Ukrajina snažno gađa tamošnje rafinerije - rekao je Bračić.

Potrošači zabrinuti

Gorivo je sve skuplje na pumpama širom Evrope, potrošači su zabrinuti, a zemlje ponovo uvode mere kako bi smanjile prelivanje skupe nafte na cene goriva.

Sabrina Malema, direktorka operative u kompaniji za prevoz u Francuskoj, ukazuje na neophodnost racionalne potrošnje, jer ističe da gorivo sad vredi kao zlato.

OD POČETKA GODINE EVROPSKI GAS POSKUPEO 150 ODSTO


Cena gasa na evropskom tržištu viša je za čak 150 odsto nego na početku godine i trenutno se približila nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Skladišta gasa u Banatskom Dvoru su puna, a Srbija ima i zakupljene rezerve gasa u Mađarskoj. Ono što zabrinjava je to što su u jeku priprema za zimu zalihe u evropskim skladištima na oko 67 odsto, jer je izostalo letnje pojeftinjenje koje su mnoge zemlje čekale.
Gligo Vuković, programski menadžer u Misiji EU u Srbiji, rekao je za RTS da je sve cene najviše poguralo to što Evropa sad zavisi od globalnog LNG tržišta.
- Rat na Bliskom istoku se, nažalost, produžio. Ono što evropska direktiva zahteva od članica Evropske unije jeste da ta popunjenost bude 90 odsto do 1. novembra tekuće godine, uz mogućnost da se u posebnim situacijama ta popunjenost bude 80 odsto - objasnio je Vuković.

Da je na duge staze potrebna konkurencija na tržištu, istakao je i Tomazo Duzo s nemačkog Instituta za ekonomska istraživanja.

- Bolji pristup je ciljano, direktno rasterećenje, poput isplate pomoći domaćinstvima s niskim primanjima ili finansijske podrške malim preduzećima. A dugoročno gledano, potrebna nam je veća konkurencija među rafinerijama i velikim trgovcima - rekao je Duzo.

Snabdevanje energentima u Srbiji je stabilno, a Vlada stalno produžava mere kako bi se ublažile posledice naftne krize, počev od ograničenje cena, zabrana izvoza derivata i smanjenje akciza na gorivo za 20 odsto. Dodatni teret za Srbiju predstavlja i neizvesnost oko Naftne industrije Srbije, čiji rad iz meseca u mesec zavisi od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), koja odlučuje o operativnoj licenci srpskog naftaša.

Gorivo u Srbiji po istoj ceni

O cenama goriva na pumpama u Srbiji, koje će ostati na istom nivou do 18. septembra, govorio je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

- Nafta je dostigla cenu od 108 dolara i postaje neizdrživo, kotacije su sve veće. I danas bi trebalo najmanje za četiri dinara da povećamo cenu i dizela i benzina, ali neće biti povećanja. To je dobra vest za građane, ali loša za nas. Moraćemo da se odreknemo 25 odsto akciznog učešća - rekao je Vučić tokom predstavljanja novih mera za poboljšanje životnog standarda građana.

BEZ PROMENE CENE GORIVA U SRBIJI

Cene goriva na pumpama u Srbiji ostaće nepromenjene još nedelju dana, tj. do 18. septembra 2026. godine. To znači da će maksimalna maloprodajna cena evrodizela i tokom naredne nedelje biti 234 dinara za litar, a benzina 205 dinara.

Stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević kaže za Kurir Biznis da je rast cene naftnih derivata posledica ratova Rusija-Ukrajina i na Bliskom istoku, zbog kojih veliki deo rafinerijskih kapaciteta nije raspoloživ na tržištu.

- Zbog toga ostale rafinerije u svetu rade na vrlo visokom stepenu iskorišćenosti pa je rafinerijska marža uvećana, to je prva dimenzija. Druga dimenzija je ta što su povećani transportni putevi tankera, i cena angažovanja tankera je uvećana. Veliki terminali u Crnom moru, na Baltiku i u Arapskom zalivu nisu raspoloživi zbog ratnih dejstava, tako da je vreme i pristup terminalima otežan. Sve to zajedno povećava troškove transporta i troškove rafinerija. Sledeća stvar, pošto svi ti uređaji rade na vrlo visokom stepenu iskorišćenja, nema rezervnog kapaciteta, tako da se tehnički kvarovi i kašnjenja odmah reflektuju na cenu, te trgovci i taj rizik uračunavaju u cenu - objašnjava Kovačević.

Prema njegovim rečima, ovakva situacija na svetskom tržištu neminovno se mora reflektovati i na cenu naftnih derivata u Srbiji.

- Sve ovo se reflektuje i na cenu naftnih derivata u Srbiji kroz povećane rizike nabavke i povećane transportne troškove i tako dalje - zaključuje Kovačević.