O važnosti preventivnih pregleda, faktorima rizika i novostima u lečenju, razgovarali smo sa dr Milanom Žegarcem, onkološkim hirurgom i direktorom Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

- Ono što može da utiče na pojavu karcinoma dojke je kasna menopauza, rana prva menstruacija, a to su sve faktori koji ukazuju na dugotrajnu izloženost tkiva dojke polnim hormonima. Pored redovnih ginekoloških pregleda i pregleda dojke, važno je uraditi sa 40 godina i inicijalni pregled mamografom, a sa 50 godina ide skrining program za karcinom dojke. Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godine. I ono što je najvažnije, jednom mesečno bitno je uraditi samopregled dojki - kaže dr Žegarac.

Alarmantna statistika

U Srbiji se godišnje postavi dijagnoza karcinoma dojke kod oko 4.000 do 5.000 pacijentkinja u različitim stadijumima.

Procena je da u svetu živi 7,8 miliona žena kojima je dijagnoza karcinoma dojke postavljena u poslednjih pet godina.

Svaka osma osoba u svetu sa postavljenom dijagnozom maligne bolesti je imala dijagnozu karcinoma dojke. To je najčešći uzrok smrti kod žena širom sveta i peti najčešći uzrok smrti od malignih bolesti kod oba pola zajedno.

Možemo uticati na dve trećine faktora rizika

Važno je takođe skrenuti pažnju i na rizike i prevenciju za rak pluća i kolorektalni kancer, koji se takođe nalaze u vrhu liste malignih oboljenja koja pogađaju ljude u Srbiji.

- Osnovni faktor za povećanje, recimo, karcinoma pluća kod nas je pušenje. Što se tiče drugih karcinoma, na dve trećine faktora koji dovode do raka možemo da utičemo, a to je telesna težina, bavljenje fizičkom aktivnošću, rano rađanje. Kada je u pitanju kolorektalni kancer, skrining kreće od 50 godina i podrazumeva da se uradi ili hemokult test a najbolje bi bilo da se uradi kolonoskopija. Kada je u pitanju karcinom prostate, PSA marker je suveren za to i sa 50 godina muškarci treba da ga urade.

Malgine bolesti postale su javni zdravstveni problema, a u prilog tome govore i statistički podaci po kojima je u Srbiji tokom 2021. od raka obolelo 41.784 stanvnika, dok je 19.979 osoba izgubilo život. Oko 50 hiljada ljudi tokom godine uđe u Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, jednom ili više puta, radi lečenja ili dijagnostike.

mamografija-shutterstock-1942278199.jpg
Shutterstock Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godine

Poštovanjem preventivnih mera moguće je uticati na približno dve trećine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak tumora. Tu spada:

  • prestanak pušenja
  • održavanje optimalne telesne težine kroz zdravu ishranu
  • odgovarajuća fizička aktivnost
  • ograničeno konzumiranje alkohola
  • izbegavanje preterenog izlaganja suncu
  • zaštita od infekcija koje se mogu razviti u rak

U Inistitutu 2023. urađeno je 96.000 kliničkih pregleda

U Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije svake godine leči oko 13.000 onkoloških pacijenata.

– Tokom 2023. godine, u ambulantama je sprovedeno 96.000 kliničkih pregleda, na dijagnostici 73.000 snimanja, a u stacionaru i dnevnim bolnicama sprovedeno je oko 67.000 prijema i više od 7.500 operacija. Kako bi se obezbedili blagovremena i adekvatna dijagnostika i lečenje, u Institutu se neprekidno radi na unapređenju organizacije rada i stručnih vodiča, edukaciji zaposlenih i adaptaciji postojećeg prostora – ističe dr Žegarac.

Institut za onkologiju i radiologiju Srbije dobio je najsavremeniji aparat za kilo-voltažnu radioterapiju. Namenjen je zračenju i malignih i benignih tumora, ali i stanja koja nisu povezana sa onkološkim problemima, i jedini je takav u Srbiji.

antibiotici-shutterstock-704036482.jpg
Shutterstock 

Terapijske novine

Novosti u lečenju došle su u vidu nove liste inovativnih lekova ali i novog aparata za zračenje.

- Ono što je bitno za pacijente je nova lista inovativnih lekova koja sada dostupna preko našeg fonda za zdravstveno osiguranje. Ono što je novo su i nove dnevne bolnice u kojima su bolji uslovi za primanje hemioterapije. Dobro je što imamo dosta mašina za zračenje, trenutno imamo osam linearnih akceleratora i oko 400 pacijenata dnevno se zrači. Takođe, dobili smo novi aparat za ortovoltažu i ono što počinje od ove godine, a što nikada nije rađeno do sada je zračenje celog tela koje se najčešće radi kod hematoloških pacijenata pre transplantacije - navodi dr Žegarac.

U svetu je 2020. godine od raka obolelo više od 19 miliona, a umrlo 10 miliona osoba. Procenjuje se da će se, do 2040. godine, broj novoobolelih povećati na 30 miliona, a broj umrlih na 16 miliona osoba godišnje.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Prevencija kao garancija.jpg
Promo Prevencija kao garancija