O važnosti preventivnih pregleda, faktorima rizika i novostima u lečenju, razgovarali smo sa dr Milanom Žegarcem, onkološkim hirurgom i direktorom Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

- Ono što može da utiče na pojavu karcinoma dojke je kasna menopauza, rana prva menstruacija, a to su sve faktori koji ukazuju na dugotrajnu izloženost tkiva dojke polnim hormonima. Pored redovnih ginekoloških pregleda i pregleda dojke, važno je uraditi sa 40 godina i inicijalni pregled mamografom, a sa 50 godina ide skrining program za karcinom dojke. Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godine. I ono što je najvažnije, jednom mesečno bitno je uraditi samopregled dojki - kaže dr Žegarac.

Alarmantna statistika

U Srbiji se godišnje postavi dijagnoza karcinoma dojke kod oko 4.000 do 5.000 pacijentkinja u različitim stadijumima.

Procena je da u svetu živi 7,8 miliona žena kojima je dijagnoza karcinoma dojke postavljena u poslednjih pet godina.

Svaka osma osoba u svetu sa postavljenom dijagnozom maligne bolesti je imala dijagnozu karcinoma dojke. To je najčešći uzrok smrti kod žena širom sveta i peti najčešći uzrok smrti od malignih bolesti kod oba pola zajedno.

Možemo uticati na dve trećine faktora rizika

Važno je takođe skrenuti pažnju i na rizike i prevenciju za rak pluća i kolorektalni kancer, koji se takođe nalaze u vrhu liste malignih oboljenja koja pogađaju ljude u Srbiji.

- Osnovni faktor za povećanje, recimo, karcinoma pluća kod nas je pušenje. Što se tiče drugih karcinoma, na dve trećine faktora koji dovode do raka možemo da utičemo, a to je telesna težina, bavljenje fizičkom aktivnošću, rano rađanje. Kada je u pitanju kolorektalni kancer, skrining kreće od 50 godina i podrazumeva da se uradi ili hemokult test a najbolje bi bilo da se uradi kolonoskopija. Kada je u pitanju karcinom prostate, PSA marker je suveren za to i sa 50 godina muškarci treba da ga urade.

Malgine bolesti postale su javni zdravstveni problema, a u prilog tome govore i statistički podaci po kojima je u Srbiji tokom 2021. od raka obolelo 41.784 stanvnika, dok je 19.979 osoba izgubilo život. Oko 50 hiljada ljudi tokom godine uđe u Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, jednom ili više puta, radi lečenja ili dijagnostike.

mamografija-shutterstock-1942278199.jpg
Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godine Foto: Shutterstock

Poštovanjem preventivnih mera moguće je uticati na približno dve trećine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak tumora. Tu spada:

  • prestanak pušenja
  • održavanje optimalne telesne težine kroz zdravu ishranu
  • odgovarajuća fizička aktivnost
  • ograničeno konzumiranje alkohola
  • izbegavanje preterenog izlaganja suncu
  • zaštita od infekcija koje se mogu razviti u rak

U Inistitutu 2023. urađeno je 96.000 kliničkih pregleda

U Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije svake godine leči oko 13.000 onkoloških pacijenata.

– Tokom 2023. godine, u ambulantama je sprovedeno 96.000 kliničkih pregleda, na dijagnostici 73.000 snimanja, a u stacionaru i dnevnim bolnicama sprovedeno je oko 67.000 prijema i više od 7.500 operacija. Kako bi se obezbedili blagovremena i adekvatna dijagnostika i lečenje, u Institutu se neprekidno radi na unapređenju organizacije rada i stručnih vodiča, edukaciji zaposlenih i adaptaciji postojećeg prostora – ističe dr Žegarac.

Institut za onkologiju i radiologiju Srbije dobio je najsavremeniji aparat za kilo-voltažnu radioterapiju. Namenjen je zračenju i malignih i benignih tumora, ali i stanja koja nisu povezana sa onkološkim problemima, i jedini je takav u Srbiji.

antibiotici-shutterstock-704036482.jpg
Foto: Shutterstock

Terapijske novine

Novosti u lečenju došle su u vidu nove liste inovativnih lekova ali i novog aparata za zračenje.

- Ono što je bitno za pacijente je nova lista inovativnih lekova koja sada dostupna preko našeg fonda za zdravstveno osiguranje. Ono što je novo su i nove dnevne bolnice u kojima su bolji uslovi za primanje hemioterapije. Dobro je što imamo dosta mašina za zračenje, trenutno imamo osam linearnih akceleratora i oko 400 pacijenata dnevno se zrači. Takođe, dobili smo novi aparat za ortovoltažu i ono što počinje od ove godine, a što nikada nije rađeno do sada je zračenje celog tela koje se najčešće radi kod hematoloških pacijenata pre transplantacije - navodi dr Žegarac.

U svetu je 2020. godine od raka obolelo više od 19 miliona, a umrlo 10 miliona osoba. Procenjuje se da će se, do 2040. godine, broj novoobolelih povećati na 30 miliona, a broj umrlih na 16 miliona osoba godišnje.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Prevencija kao garancija.jpg
Prevencija kao garancija Foto: Promo