Slušaj vest

Šestomesečni Euribor zabeležio je najveći jednodnevni rast u poslednjih 18 godina, povećavši se za više od 0,1 procentni poen, što predstavlja skok od 7,3 odsto.

Ovakav nagli porast izazvao je zabrinutost među građanima koji otplaćuju stambene kredite, ali stručnjaci savetuju da nema mesta panici i da je najvažnije pažljivo pratiti dalje kretanje Euribora.

Finansijski analitičar Vladimir Vasić, osnivač i direktor BBS Capital Investment Group, objašnjava:

- Nagli jednodnevni skok Euribora jeste signal da su finansijska tržišta postala osetljivija na inflaciju, očekivanja centralnih banaka i globalne geopolitičke rizike. Ipak, važno je naglasiti da jedan dan ne znači automatski trajni trend, već pre pokazuje koliko su tržišta trenutno volatilna.

Kako je objasnio, za korisnike stambenih kredita u Srbiji najvažniji je način na koji su krediti ugovoreni. Većina stambenih kredita vezana je za šestomesečni ili tromesečni Euribor, što znači da promene referentne kamatne stope ne utiču odmah na mesečne rate, već tek prilikom redovnog usklađivanja.

Vasić je pojasnio i kakve bi praktične posledice mogle nastati:

- Ako bi Euribor porastao za jedan procentni poen, rata kredita od oko 100.000 evra na 25 godina može porasti okvirno 50 do 60 evra mesečno. Kod većih kredita taj efekat je, naravno, izraženiji.

Ko je najosetljiviji na ovakve promene

Prema rečima Vasića, najviše su izloženi oni koji su stambene kredite uzeli u poslednjih nekoliko godina, kada su kamatne stope bile na istorijski niskom nivou. Takođe, rizičnija je situacija kod građana koji su visoko zaduženi u odnosu na svoje prihode, kao i kod onih koji imaju kraći rok otplate, jer su njihove mesečne rate već relativno visoke.

Ipak, stručnjak naglašava da je bankarski sistem u Srbiji stabilan.

- Većina klijenata je prošla kroz period mnogo viših kamata pre desetak i više godina, tako da je finansijska otpornost građana, ipak, veća nego što se često misli. Moja preporuka je da pratite kretanje Euribora, ali bez panike. Najvažnije je imati finansijsku rezervu od nekoliko mesečnih rata, jer upravo takva disciplina najviše pomaže u periodima rasta kamatnih stopa - zaključuje Vladimir Vasić.

Biznis Kurir/Kamatica