Slušaj vest

Rast cena prasećeg i jagnjećeg pečenja uoči sezone slava i praznika ne donosi veću zaradu domaćim stočarima, koji se suočavaju sa niskim otkupnim cenama, zatvaranjem farmi i konkurencijom jeftinijeg mesa iz uvoza. Predsednica Udruženja odgajivača svinja Srbije Sanja Čelebićanin upozorava da je domaća proizvodnja sve ugroženija i da su za oporavak svinjarstva potrebne najmanje tri godine.

Gostujući na RTS-u, Čelebićanin je objasnila da je novembarsko poskupljenje pečenja uobičajeno zbog veće potražnje tokom sezone slava i pred novogodišnje praznike. Ipak, kako ističe, veće cene u pečenjarama ne znače i veće prihode za proizvođače.

"Mlađe kategorije poskupljuju, iako to farmer ne oseti. To moram da naglasim, zato što je, recimo, prošle nedelje bila ponuda za prasiće sa farmi 300 dinara po kilogramu", navela je Čelebićanin.

praseće pečenje
Foto: Dijana Šćekić

Prema njenim rečima, otkupna cena tovljenika dodatno je pala. Pojedine klanice su prošle nedelje plaćale od 175 do 180 dinara po kilogramu žive mere, dok je prethodnih nedelja cena bila oko 200 dinara.

"Naši farmeri zapravo to poskupljenje ne osećaju, niti imaju bilo kakvu korist od toga. Tu zapravo jedino gube stočari, farmeri i potrošači", rekla je za RTS.

Farme se zatvaraju, oporavak traje najmanje tri godine

Čelebićanin upozorava da sve više proizvođača odustaje od posla jer ne mogu da pokriju troškove proizvodnje. Kako je objasnila, ranije su farmeri uspevali da nadoknade gubitke tokom perioda niskih otkupnih cena kada bi one porasle, ali je takav period sada trajao godinu dana.

"U prethodne dve godine stanje se značajno promenilo, gde je taj period niskih cena, ispod cene koštanja proizvodnje, bio godinu dana. Malo koji farmer je to mogao da izdrži", navela je ona.

Tanjir pečenja je sve skuplji, prasetina
Foto: RINA

Pojedini stočari zbog toga smanjuju broj krmača, dok drugi zatvaraju tovilišta. Dodatni teret predstavljaju skupa hrana za životinje, energenti i krediti. Čelebićanin je podsetila i da su proizvođači prethodnih godina ulagali u nove tehnologije, genetski materijal i biosigurnosne mere zbog afričke kuge svinja.

Za oporavak sektora, prema njenoj proceni, potreban je dugoročan plan.

"Oporavak poljoprivrede nikada nije u godinu dana. Mi u svinjarstvu kažemo da su to tri godine minimum, da bi se podigao broj krmača, odnosno da bi se radilo na poboljšanju genetskog materijala i reprodukciji", istakla je za RTS.

Proizvođači traže ugovorenu proizvodnju i kontrolu uvoza

Jedan od problema je, kako navodi Čelebićanin, to što ugovorena proizvodnja nije zaživela u praksi, iako je predviđena propisima. Udruženje je Ministarstvu poljoprivrede slalo predloge ugovora koji bi proizvođačima omogućili da najmanje četiri meseca unapred znaju otkupnu cenu, uz mogućnost njenog usklađivanja sa promenama troškova hrane i energenata.

"Mi smo ugovore slali u resorno Ministarstvo poljoprivrede kao predlog našeg udruženja. Nikad nismo dobili odgovor na te predložene ugovore", rekla je Čelebićanin.

Ona smatra da je problem i uvoz jeftinijeg mesa sa evropskog tržišta, koje dodatno otežava položaj domaćih proizvođača.

"Mi ne možemo da zabranimo uvoz, ali možemo da ga kontrolišemo", poručila je, navodeći da bi država mogla da primeni tarifne kvote i odredi količine i kategorije mesa potrebne domaćem tržištu.

1713975359-cacakpredragmarinkovicpecenjarfotorina2.jpg
Foto: RINA

"Nelogično je da mi nemamo dovoljan broj svinja, mi nismo samodovoljni u ovoj proizvodnji, a onda klaničari ne otkupljuju domaćeg tovljenika", istakla je ona za RTS.

Udruženje traži proveru podataka o uvozu mesa

Čelebićanin je navela i da Udruženje gotovo dve godine traži ispitivanje razlika između podataka Uprave carina Srbije i Evrostata o količinama uvezenog svinjskog mesa. Prema njenim tvrdnjama, razlika iznosi oko 30.000 tona.

"Insistiramo da se pokrene istraga, jer smo podnosili krivične prijave, sada će skoro dve godine, da vidimo gde su te razlike", rekla je ona, dodajući da Udruženje nije dobilo odgovor povodom prijava.

Udruženje je, prema njenim rečima, prijavljivalo i sumnje u nepravilno deklarisanje mesa u maloprodaji, odnosno mogućnost da se prethodno zamrznuto meso prodaje kao sveže. Čelebićanin je navela da su dobili odgovor da ne postoji laboratorijska metoda kojom bi se pouzdano utvrdilo da li je meso ranije bilo zamrznuto.

"Zakon i pravilnik postoje, samo da ih primenimo"

Kao rešenje, Čelebićanin navodi doslednu primenu postojećih propisa, kontrolu uvoza i jačanje domaće proizvodnje. Dugoročno, subvencije bi, prema njenoj oceni, trebalo usmeriti na poboljšanje genetskog materijala, povećanje kapaciteta i izgradnju novih objekata.

Smatra i da je Vlada mogla da reaguje interventnim merama u skladu sa Zakonom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

"Imate zakon, postoji pravilnik, u teoriji sve imamo. Samo da ga implementiramo", poručila je Čelebićanin za RTS.

(Izvor: RTS)