Slušaj vest

U Nemačkoj, ali i u Hrvatskoj, zakonske odredbe bez jasno sastavljenog testamenta mogu dovesti do situacija koje su suprotne željama pokojnika.

U Nemačkoj, na primer, partner bez dece automatski nasleđuje samo 50 odsto imovine. Još veći problem nastaje kada se nađu u nasleđivanju zajedno sa rođacima pokojnog partnera. Važne odluke – poput prodaje ili korišćenja nekretnina – tada moraju biti odlučene zajednički, što često dovodi do sukoba.

Zato stručnjaci savetuju da parovi bez dece sastave testament u kojem jedno drugo imenuju kao jedinog naslednika, a dodatno odrede i takozvanog „krajnjeg naslednika“ – osobu koja će naslediti imovinu ako oba supružnika umru. Ovaj naslednik može biti bilo ko, ali se preporučuje da je moguća mogućnost kasnijih promena jer se odnosi i okolnosti mogu menjati tokom vremena.

Samo jasan i individualan testament osigurava da imovina zaista završi tamo gde je naslednik želi. U suprotnom, zakonska pravila mogu dovesti do raspodele koja ne odražava pravu volju pokojnika. U Hrvatskoj je praksa slična, ali sa nekim razlikama.

Prema Zakonu o nasleđivanju, supružnik ima pravo da nasledi polovinu imovine, dok druga polovina pripada potomcima, odnosno roditeljima ako nema dece. U slučaju vanbračne veze, partner ima ista prava kao i supružnik – ali samo ako se može dokazati da je veza trajala duže vreme i imala karakteristike braka.

Bez testamenta nije dobro

Ako nema testamenta, primenjuje se zakonski red nasleđivanja. Ali, upravo tu nastaju brojni problemi. U praksi, rođaci često ne mogu da postignu dogovor o podeli zajedničke imovine, što dovodi do dugoročnih pravnih sporova i narušenih odnosa.

Stručnjaci, stoga, upozoravaju da svako ko želi da izbegne takve situacije treba da sastavi testament na vreme. Može tačno odrediti ko šta nasleđuje, ali i imenovati „zamenskog naslednika“, osobu koja preuzima imovinu ako prvobitni naslednik ne može ili ne želi da nasledi.

Testament mora biti sastavljen u pisanoj formi, potpisan i datiran rukom, a preporučuje se da se podnese kod javnog beležnika. Ovo izbegava nesporazume i osigurava da imovina završi tačno tamo gde je testator želeo.

Na kraju krajeva, bilo da je u pitanju Nemačka ili Hrvatska, poruka je jasna – jasno napisan testament je najbolji način da se spreče budući sukobi i osigura da se volja preminule osobe u potpunosti poštuje.

BiznisKurir/Dnevno.hr