Da li će 100 miliona ljudi biti gladno zbog blokade Ormuza? Tim putem ovim zemljama dolazi 90 odsto hrane
Tankeri za naftu i tečni prirodni gas koji prolaze kroz Hormuški moreuz prevoze oko 20 odsto svetskih zaliha. Međutim, za zemlje Persijskog zaliva taj plovni put je mnogo više od energetske rute – on predstavlja životnu arteriju za više od 100 miliona ljudi.
Sada, dok rat Sjedinjenih Država i Izraela sa Iranom guši ovaj vitalni deo mora, dodatno je ugroženo i snabdevanje hranom u regionu. Uz letnje temperature koje prelaze 50 stepeni Celzijusa i vrlo malo obradivog zemljišta, većina pitke vode u arapskim državama Zaliva dobija se desalinizacijom morske vode. Većina hrane, međutim, mora da se uvozi iz inostranstva.
Preusmeravanje pošiljki
Saudijska Arabija uvozi više od 80 odsto hrane, Ujedinjeni Arapski Emirati oko 90 odsto, a Katar oko 98 odsto. I u Iraku većina uvoza hrane prolazi kroz Hormuški moreuz, uprkos činjenici da se zemlja nalazi na dve velike reke, Eufratu i Tigru, piše CNN.
Ukupno gledano, većina pošiljki hrane za region prolazi kroz moreuz koji je sada gotovo blokiran zbog napada na komercijalne brodove u tom području. Pošto je plovni put praktično zatvoren, prevoznici hrane pokušavaju da pronađu alternativne rute koje su skuplje i logistički zahtevnije. Čak i Iran zavisi od Ormuškog moreuza za veći deo svoje trgovine.
Svetski program za hranu (WFP) upozorava da bi lanci snabdevanja mogli biti na ivici najtežih poremećaja još od pandemije kovida-19 i početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Karl Skau, zamenik izvršnog direktora WFP-a, kaže da su troškovi transporta naglo porasli. Trgovci navode da, iako trenutno ne postoji neposredna opasnost od gladi u regionu Persijskog zaliva, sukob je potpuno poremetio pomorski transport. Kibsons International, trgovac svežom hranom i povrćem sa sedištem u UAE, godišnje uvozi 50.000 tona hrane iz zemalja poput Južne Afrike i Australije i navodi da je fokus sada na preusmeravanju pošiljki.
Rast troškova osiguranja
"Trenutno je lanac snabdevanja izuzetno izazovan“, rekao je Daniel Cabral, direktor nabavke u Kibsonsu. Prema podacima britanske vojne nadzorne agencije UK Maritime Trade Operations (UKMTO), od početka rata 28. februara napadnuto je dvadesetak plovila u regionu, uključujući teretni brod kod obale Omana. Zbog toga brodarske kompanije ne žele da rizikuju prolazak kroz Ormuški moreuz.
Dodatni problem predstavlja veliki broj brodova koji su već na moru. Kibsons ima tone hrane — uglavnom sveže — u kontejnerima na brodovima koji trenutno čekaju ispred moreuza, rekao je Cabral za CNN, bez potvrđenih datuma dolaska ili čak odredišnih luka. Tu je i rast troškova osiguranja. Jedan Kibsonsov kontejner, prvobitno namenjen luci Džebel Ali u Dubaiju, sada se nalazi u Mundri u Indiji, dok je drugi preusmeren u Kolombo na Šri Lanki. Osiguravajuće kuće i brodarske kompanije sada čitav Bliski istok smatraju regionom povećanog rizika.
Kamionima kopnenim putem
"Brodarske kompanije uvele su dodatne naknade od 4.000 dolara po kontejneru namenjenom celom Bliskom istoku“, rekao je Cabral. Na kopnu, troškovi transporta kamionima i logistike kreću se od 4.000 do 9.000 dolara po kontejneru za dopremanje robe u UAE, dodao je on. Ti troškovi će se na kraju preliti na potrošače.
Cabral je rekao da bi Kibsons mogao da poveća cene pojedinih proizvoda, poput mlečnih proizvoda i dela sveže hrane, i do 20 odsto. Spinneys, još jedan poznati trgovinski lanac prisutan u regionu još od 1924. godine, veruje da može da obezbedi stabilan lanac snabdevanja.
"Nema šanse da ćemo ostati gladni“, rekao je Louis Botha, direktor sektora za lance snabdevanja u Spinneysu. Kada je reč o alternativnim planovima, kompanija razmatra transport kontejnera s hranom iz Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske, zatim u Tursku, a potom dalje ka Iraku, Saudijskoj Arabiji i UAE.
"Zapravo možemo organizovati drumski transport tereta za oko 12 dana direktno iz Ujedinjenog Kraljevstva do skladišta Džebel Ali“, rekao je Botha za CNN.
"Ako se vozi bez zaustavljanja, put traje oko 72 sata.“ Dodaje da je ta opcija oko 40 odsto jeftinija od vazdušnog transporta.
Kurir Biznis/Poslovni.hr