Prevoznici ne popuštaju, na granici treći dan: Kamioni stoje, ugrožena privreda Balkana ovaj sektor već oseća posledice
Vozači kamiona iz Zapadnog Balkana treći dan blokiraj teretne granične terminale zbog novog EES sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, ali i neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanja njihovog boravka na teritoriji Šengena. Prevoznici ne popuštaju i na granici su već treći dan spremni da ostanu u štrajku koliko god je potrebno dok Evropska komisija ne nađe ređenje za njihov problem.
Blokada se odnosi isključivo na teretne terminale na graničnim prelazima sa obe strane, dok se putnički saobraćaj odvija bez problema. U štrajku učestvuju vozači iz Srbije, BiH, Crne Gore i Severne Makedonije. Međutim, iz Crne Gore gde je obustavljen rad ne samo na graničnom prelazu ka Hrvatskoj već teretni saobraćaj i prilazi Luci Bar, može se čuti da nakon isteka važeće prijave u četvrtak, 29. januara u 12 časova neće biti produženja, što praktično znači da će štrajk biti okončan. To je nezvanično potvrđeno podgoričkim Vijestima iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Gubici se gomilaju
Zbog kamiona na granicama u potpunosti je obustavljen teretni, drumski saobraćaj, a direktne posledice po domaću privredu, posebno u sektoru logistike i skladištenja već se osećaju. Rad u pojedinim magacinskim centrima u Beogradu praktično je zaustavljen zbog nemogućnosti dolaska robe iz uvoza.
Pored svih graničnih prelaza ka zemljama EU blokirani su i administrativni prelazi Jarinje, Brnjak i Merdare, kao i alternativni prelazi Mokranje u blizini Negotina i Ribarci nedaleko od Bosilegrada. Kako su objasnili vozači, ove prelaze su blokirali zato što je bilo pokušaja da se preko administrativne granice roba iz Srbije prebaci najpre na Kososvo i Metohiju, a potom do albanskih luka u Draču i Valoni odakle bi se dalje transportovala za zapadnu Evropu.
Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije rekao je da što obustava rada graničnih prelaza bude duže trajala to će posledice po privredu regiona, ali i država u EU biti sve teže.
Kako je rekao, prema podacima PKS region će na dnevnom nivou samo na osnovu neizvezenih proizvoda gubiti 100 miliona evra. On je naglasio da će najugroženije biti autoindusrija, hemijska, gumarska industrija i poljoprivreda kao značajna proizvodna grana Srbije.
Radovanović smatra da zbog ove situacije postoji i velika opasnost da se izgubi deo evropskog tržišta.
- Ukoliko se poremete lanci snabdevanja i ukoliko nije robu moći uvesti i izvesti možemo doći i do kolapsa privrede, zato što fabrike neće imati kako da izvezu - kaže Radovanović i ističe da ako ovo bude trajalo duže od nedelju dana da ima samo crne slutnje.
Ugrožena privreda regiona
Prema njegovim rečima, ovo nije pitanje samo transportnog sektora, već privrede celog region.
Kaže da rešenje vidi kao što je to regulisano za aviosaobraćaj, železnicu i vodni saobraćaj i to bi moglo biti dugoročno rešenje. Radovanović je rekao da administrativni deo u EU nije razumeo koliko je ovo pitanje važno i da su tek sad posle blokada shvatili da svi gube.
- Ovo pitanje zahteva hitno rešavanje, izuzeće iz EES sistema bi sada zadovoljilo potrebe da privreda može normalno da funkcioniše, da se omogući transport roba sa ovog tržišta na tržište EU - rekao je Radovanović.
Podsećamo, kamiondžije štrajkuju zato što po novom EES sistemu na granicama imaju pravo da unutra Šengena borave najviše 90 dana u periodu od 180 dana, u suprotnom čeka ih hapšenje i deportacija uz mogućnost višegodišnje zabrane ulaska na teritorije zemlje EU. Zbog ovakvog sistema njima je praktično onemogućen rad u međunarodnom transportu, čime je ugrožena egzistencija njih i njihovih porodica.
I dok na Balkanu vri, briselska birokratija poručuje da su svesni problema i da rade na njegovom rešavanju. Ipak, portparol Evropske komisije Markus Lamert izjavio je da su pravila boravka unutar Šengena "jasna i poznata odranije", kao i da postoji određena fleksibilnost u njihovoj primeni. On je naglasio da odluku o tome hoće li se vršiti nasumične granične kontrole ili ne donose države članice na spoljnim granicama, a ne Komisija.
Bitnis Kurir/RTS