Slušaj vest

Prema Zakonu o radu, radnici u Hrvatskoj za svaku kalendarsku godinu imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri nedelje, dok maloletnici i radnici koji rade na poslovima na kojima, uz primenu mera zaštite zdravlja i bezbednosti na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi radnika od štetnih uticaja, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet nedelja.

Međutim, godišnji odmor nije jedina zakonom predviđena mogućnost izostanka s posla. Uprkos tome, praksa pokazuje da veliki broj radnika u Hrvatskoj nije dovoljno upoznat sa svojim pravima. Zbog neznanja ili straha od reakcije poslodavca, radnici često koriste dane godišnjeg odmora za rešavanje porodičnih, zdravstvenih ili drugih ličnih situacija, iako bi u takvim okolnostima mogli ostvariti pravo na plaćene ili neplaćene slobodne dane. Na taj način radnici gube deo odmora koji im pripada, iako zakon jasno propisuje drugačija rešenja.

Prema članu 86. Zakona o radu, radnik tokom kalendarske godine ima pravo na oslobađanje od obaveze rada uz naknadu zarade, odnosno na plaćeno odsustvo, zbog važnih ličnih potreba. To uključuje sklapanje braka, rođenje deteta, tešku bolest ili smrt člana uže porodice i druge slične situacije.

Davanje krvi

Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zakon jasno definiše ko se smatra članom uže porodice, uključujući bračne drugove, srodnike u pravoj liniji, braću i sestre, usvojitelje, decu, očuha i maćehu, kao i vanbračne i životne partnere.

Plaćeno odsustvo koristi se u vreme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg je odobreno, a period proveden na plaćenom odsustvu smatra se vremenom provedenim na radu i ne umanjuje druga prava iz radnog odnosa.

Zakon o radu propisuje i pravo na jedan plaćeni slobodan dan za svako davanje krvi ili krvnog sastojka. Taj dan može se koristiti na sam dan davanja ili prvog narednog radnog dana, osim ako se sa poslodavcem ne dogovori drugačije. Ovo pravo ostvaruje se nezavisno od korišćenja plaćenog odsustva po drugim osnovama, ali mnogi radnici za njega uopšte ne znaju.

Neplaćeno odsustvo

Pored plaćenog odsustva, radnici mogu ostvariti i pravo na neplaćeno odsustvo. Poslodavac može, na zahtev radnika, odobriti neplaćeno odsustvo, a posebno je važno pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od pet radnih dana godišnje radi pružanja lične nege članu uže porodice ili osobi koja živi u istom domaćinstvu, ako je nega potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Iako za vreme neplaćenog odsustva prava i obaveze iz radnog odnosa miruju, poslodavac ne sme odjaviti radnika iz obaveznih osiguranja.

Mnogi radnici ne znaju da član 87a Zakona o radu daje pravo na jedan dan odsustva s posla u kalendarskoj godini zbog naročito važnog i hitnog porodičnog razloga izazvanog bolešću ili nesrećnim slučajem, kada je neophodno njihovo trenutno prisustvo. I ovaj dan se smatra vremenom provedenim na radu, a duže trajanje i eventualna naknada mogu se urediti internim aktima poslodavca.

Kurir Biznis/Dnevno.hr