Čuveni institut našao način da vrati dugove! Evo kome najviše duguje i kada će im izmiriti sva potraživanja
Institut "Simo Milošević" iz Igala novac od dokapitalizacije od 21 do 23 miliona trebalo bi da ima u januaru ili najkasnije početkom februara naredne godine, nakon čega će platiti sve dugove koje ima, jer će toliko trajati sama procedura dokapitalizacije koja je juče pokrenuta, kazao je “Vijestima” član odbora direktora Instituta Petar Rakčević.
Skupština akcionara Instituta juče je donela odluku o dokapitalizaciji - emitovanju akcija 152.066 po nominalnoj ceni od 154,93 eura.
Dokapitalizacija je predviđena Planom restrukturiranja Instituta koji je usvojen u februaru ove godine, kako bi kompanija obezbedila novac za plaćanje svih dugova i stvorila osnov za početak investicionog ciklusa. Ona predviđa proces u kojem postojeći ili novi akcionari kupuju nove akcije od kompanije po nominalnoj ceni, a novac ide na račun kompanije.
Rakčević je kazao da je ukupna emisija vredna 23,5 miliona eura, a odlukom je predviđeno da će biti uspešna ukoliko se proda 90 odsto akcija.
“Vila Oliva” daje 7, država 14 miliona
Sada u Institutu država i njeni fondovi imaju 57 odsto akcija, “Vila Oliva” 30 odsto i ostali manjinski akcionari oko 13 odsto.
Rakčević, koji je predstavnik “Vila Oliva” u bordu direktora, kazao je da će se dokapitalizacija obaviti iz dva kruga.
“U prvom krugu postojeći akcionari imaju pravo preče kupovine novih akcija u visini svog procenta u dosadašnjem vlasništvu akcija. To znači da će ‘Vila Oliva’ u ovom krugu učestvovati sa sedam miliona eura, a Vlada sa oko 14 miliona. U ovom krugu i drugi mali akcionari mogu učestvovati u skladu sa svojim procentima ako žele. U drugom krugu preostale akcije koje ne budu prodate u prvom, biće ponuđene na berzi gde će ih moći kupiti dodatno svi postojeći ili novi akcionari”, kazao je Rakčević.
Procedura je takva da kompanija sada priprema prospekt akcija u kojoj navodi sve detalje o emisiji, kao i poslovne i druge rezultate kompanije.
“Saglasnost na taj prospekt treba da da Komisija za hartije od vrednosti, nakon čega dokapitalizacija može da počne. Oba kruga dokapitalizacije bi trajala do 30 dana, a može i kraće ukoliko se prodaju sve emitovane akcije. Očekujemo da cela procedura bude završena do sredine januara i da na računu kompanije novac bude najkasnije krajem januara ili početkom februara. Ukoliko budu učestvovale samo država i ‘Vila Oliva’ skupiće se najmanje 21 milion eura, koliko sada iznose ukupni preostali dugovi Instituta i obaveze po pozajmicama i kreditima. Sve ove obaveze će odmah biti izmirene čim novac od dokapitalizacije bude na računu kompanije”, kazao je Rakčević.
Kroz ovakav oblik dokapitalizacije sadašnji glavni akcionari država i “Vila Oliva” zadržaće sličan odnos vlasništva, odnosno Vlada neće imati dvotrećinsko vlasništvo da preglasava ostale i sama donosi odluke. Upravo to je bio uslov “Vila Olive” da učestvuje u spašavanju Instituta, još od prošle godine kada mu je pozajmila pet miliona za skidanje blokade računa zbog duga Jugobanci u stečaju.
Institut je u junu prodao bivšu zgradu dečjeg odeljenja Vladi za 4,8 miliona evra, koje će biti rekonstruisano u novu osnovnu školu. Od tog novca Institut je pokrio deo obaveza prema zaposlenima i privatnim dobavljačima, i u pripremu za ljetnju sezonu. Preostali dio duga odnosi se na obaveze prema državi za poreze i doprinose, Opštini Herceg Novi, Elektroprivredi, komunalnim preduzećima,...
Najviše novca dobiće država
Prema podacima sa kraja prošle godine Institut za odložene poreze i doprinose državi duguje 6,1 milion evra, kao i još 1,1 milion evra za jednokratne pozajmice za isplatu zarada iz decembra 2023. i januara i februara 2024. godine. Poreskoj upravi se dodatno duguje još oko 2,1 milion evra prema reprogramu obaveza, kao i za tekuće poreze i doprinose još 2,7 miliona evra. Državnoj Razvojnoj banci Institut duguje 1,8 miliona evra, Elektroprivredi 1,9 miliona evra, Vodovodu Herceg Novi pola miliona eura...
Tako da će većina novca iz dokapitalizacije samo napraviti krug i vratiti se državi i njenim preduzećima, ali Institut više neće imati dugova. Odnosno imaće priliku za novi početak uz druge mere predviđene planom Restrukturiranja koji je ukupno vredan 88 miliona evra.
Vladino učešće bilo bi 52,8 miliona evra, Institut prodajom imovine i mali akcionari dokapitalizacijom bi obezbedili 20,7 miliona evra, dok bi, nakon rešavanja spora i prebacivanjem zemljišta u vlasništvo, Institut uzeo kredit od 14,5 miliona evra.
Taj novac bi se investirao u Institut u periodu 2025-2028. godine, uz mjere racionalizacije poslovanja. Planom je predviđeno da Institut već od ove godine pozitivno posluje, a da neto dobit u 2029. godini dostigne 4,9 miliona eura.
Pre Plana restrukturiranja izmijenjen je cenovnik Instituta tako da od kraja prošle godine Fond zdravstvenog osiguranja plaća punu cenu koja pokriva sve troškove boravka njihovih osiguranika u Institutu.
Direktor Institura Zoran Kovačević nedavno je za “Vijesti” kazao da je cilj da naredne godine poboljšaju kvalitet usluga i da se za 2027. godinu prijave na tender norveškog Fonda za zdravstveno osiguranja, kako bi vratili pacijente iz te države koji su do pre dve godine bili najznačajniji gosti.
Naredna faza priprema plana za investicije
Nakon završetka dokapitalizacije sledi druga faza iz Plana restrukturiranja - rekonstrukcija i modernizacija objekata i opreme Instituta kako bi dostigao nivo od četiri zvjezdice.
Rakčević kaže da je u toku priprema poziva za izvor ponuđača koji bi uradio pregled stanja sadašnjih objekata Instituta i predlog plana za rekonstrukciju i adaptaciju.
“Kada to bude urađeno znaćemo precizno koliko će biti potrebno novca za dovođenje Instituta na nivo od četiri zvjezdice, i kako da obezbijedimo taj novac kroz novu dokapitalizaciju ili na drugi način”, kazao je Rakčević.
Plan restrukturiranja predviđa i da se završe imovinsko-pravni sporovi koje Institut ima sa državom, jer su objekti u vlasništvu Instituta, a zemljište na kojem su izgrađeni, prema podacima iz katastra, je državno.
Plan predviđa i mogućnosti prodaje dela viška zemljišta, kao i da Institut nakon isplata dugova i rešavanja spora sa zemljištem uzme kredit za finansiranje rekonstrukcije i poboljšanja kvaliteta usluge.
Kurir Biznis/Vijesti
