DEFICIT RADNE SNAGE U SRBIJI, SVE IH JE VIŠE IZ "UVOZA": Statistika kaže da ih je najviše iz azijskih zemalja, a ovo je dominantna oblast u kojoj rade
Najnoviji statistički pokazatelji govore da ih je najviše u građevinarstvu, a broj onih koji su stigli u Srbiju je 9,5 puta veći nego pre 10 godina. Procene su da će broj izdatih radnih dozvola u 2025. godini biti veći od 60.000.
Strani radnici u Srbiji su postali naši sugrađani i najviše ih je zaposleno u građevinarstvu. To potvrđuje i zvanična statistika. Broj stranih radnika koji su emigrirali u Srbiju 9,5 puta je veći nego pre 10 godina, navedeno je u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku (RZS). I tek će dolaziti.
Posmatrano po regionima, Vojvodina beleži najveću stopu rasta broja stranaca koji su se doselili u 2023. godini u odnosu na 2012 – skoro 13,5 puta. Sledi Beograd sa porastom od oko 10 puta, navodi se iz RZS u ovogodišnjoj publikaciji. Velika većina (88 odsto) njih su radno sposobni, a polovina živi u prestonici (47,8 odsto).
Brojni poslodavci zbog toga angažuju agencije za pomoć i "uvoz" radnika. Jedan od poslodavaca strane radne snage Stefan Ašanin iz Positive Express, priča za "Blic Biznis" o iskustvima sa zapošljavanjem strane radne snage u Srbiji.
- Najveći motiv za dolazak stranih radnika je, pre svega, zarada. To su ljudi koji dolaze iz zemalja sa veoma niskim standardom, iz Nepala, Bangladeša, Indije, Šri Lanke, Azerbejdžana, Kirgistana, Uzbekistana, a u poslednje vreme i iz Turske - objašnjava Stefan Ašanin.
Dodaje da se u Turskoj, zbog visoke inflacije i pada kupovne moći, sve više radnika odlučuje da sreću potraži u Srbiji.
- Za mnoge od njih Srbija je ono što je nama, odnosno brojnim radnicima - Zapad - mesto gde mogu da zarade i obezbede porodicu - kaže on.
Ašanin ističe da je manjak domaće radne snage postao ozbiljan problem.
- Nove generacije sve manje žele da rade fizičke poslove. Nije više problem plata, već to što mladi jednostavno ne žele da se bave zahtevnijim poslovima, bar je takvo naše iskustvo, a i poslodavaca koji nas angažuju. Takođe, ima i onih koji bi radije da postanu influenseri i traže bržu zaradu. Mi smo, da bismo opstali, bili prinuđeni da zapošljavamo strance - kaže Ašanin.
Proces zapošljavanja
Proces zapošljavanja stranaca u Srbiji, kaže, daleko je od jednostavnog. Provere, prema rečima našeg sagovornika, počinju pre dolaska u Srbiju, od uvida u dokumente da nisu osuđivani i provera da nemaju problema sa organima gonjenja. Međutim, provere se nastavljaju i u Srbiji.
- Potrebno je obezbediti čitav niz dokumenata - od potvrda policije iz njihove zemlje da nisu krivično gonjeni, do diploma, ugovora o radu i potvrde o ispitivanju tržišta rada. Kada sve to pošaljemo, sledi razgovor sa Upravom za strance, gde se proverava i firma i mi kao poslodavci - objašnjava on.
To nije sve, od prijave boravka da su na adresi koju plaća kompanija koja ih upošljava, pa sve do poseta policije na prijavljene adrese, naš sistem vrši provere i da li su iz zemalja ugroženih ratom, što je očekivana i podrazumevana bezbednosna rutina.
Postupak zna da potraje, a dobijanje radne i boravišne dozvole ponekad se čeka i do 90 dana.
U kompaniji koju smo posetili, strani radnici uglavnom rade kao dostavljači.
- To je posao za koji nije potrebno poznavanje jezika niti posebno iskustvo. Sve funkcioniše preko aplikacija i Google Translate. Bitno je samo da su odgovorni i da imaju volju da rade - kaže Ašanin.
Najviše iz Azije
Prosečna starost zaposlenih stranih radnika je između 25 i 40 godina, a najviše ih je iz azijskih zemalja.
- U početku smo zapošljavali i Kubance, ali su se, pokazalo je iskustvo, predstavili kao manje odgovorni. Azijci su ozbiljniji, tačniji i lojalniji - dodaje on.
Na pitanje da li strani radnici zarađuju više od domaćih, Ašanin kaže:
- Pravila su ista za sve. Bez obzira na to da li neko dolazi iz Afrike, Azije ili je iz Beograda, svi imaju iste uslove i zarade. Ipak, moram da priznam da su se strani radnici pokazali odgovornijim i posvećenijim. Njihove plate su trenutno iznad proseka u Srbiji, jer rade marljivo i redovno.
Život u Srbiji
Kada dođu u Srbiju, strani radnici uglavnom žive u kolektivnim smeštajima koje kompanija obezbeđuje u saradnji sa hostelima i hotelima.
- Vodimo računa da uslovi budu pristojni. Ne stavljamo deset ljudi u jednu sobu, što se ponekad zlonamerno komentariše, to nije ni po zakonu. Imaju sve što im je potrebno, a kada se finansijski osamostale, mnogi iznajmljuju stanove i nastavljaju samostalno da žive - kaže Ašanin.
Iako neki strani radnici nakon nekog vremena odluče da se vrate kući, sve je više onih koji u Srbiji vide dugoročno rešenje.
- Ima ljudi koji traže da dovedu i porodice. To mi je jasan znak da im je ovde dobro - kaže Ašanin.
Zaključuje da Srbija nije izuzetak u regionu:
- U Hrvatskoj je situacija još teža, jer su mnogi Hrvati otišli da rade u EU. Danas tamo gotovo da nema domaće radne snage, većinom rade stranci. Mislim da i nas čeka sličan scenario ako se trend nastavi.
Biznis Kurir/Blic
BONUS VIDEO: