Slušaj vest

Turistička sezona ulazi u svoj vrhunac, a dok zvanični podaci pokazuju rast prometa i potrošnje, deo ugostitelja i dalje tvrdi da su terase slabije popunjene i da su gosti oprezniji u trošenju. Zato se ponovo postavlja pitanje - da li statistika zaista odražava stanje na terenu ili se situacija razlikuje u zavisnosti od mesta i vrste ugostiteljskog objekta.

Prema podacima Poreske uprave tokom juna i prve polovine jula u ugostiteljskim objektima izdato je oko 78 miliona fiskalnih računa, što je 5,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, ukupna vrednost računa porasla je sa milijardu na skoro 1,1 milijardu evra, odnosno za osam odsto.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina izjavio je da se Hrvatska, prema istraživanju Evropske komisije za putovanja, nalazi među najuspešnijim evropskim turističkim destinacijama u prvih pet meseci ove godine i zauzima četvrto mesto.

"Otvorilo se previše lokala"

S druge strane, deo ugostitelja smatra da stanje na terenu nije tako dobro. O tome je za RTL Danas govorio ugostitelj Marin Medak.

Na pitanje kako objašnjava razliku između zvaničnih podataka i tvrdnji da nema dovoljno gostiju, Medak kaže da treba razlikovati Jadran od ostatka Hrvatske.

- Jadran je jedna od najposećenijih regija na Mediteranu, ali se poslednjih godina otvorilo previše sezonskih ugostiteljskih objekata, često sumnjivog kvaliteta. Upravo se oni danas najviše žale - rekao je.

Dodao je da je ponuda na primorju postala prevelika.

- Rekao bih da polovinu tih lokala treba zatvoriti, odnosno da nisu ni trebalo da budu otvoreni. Jednostavno, na Jadranu ima previše ugostiteljskih objekata - poručio je.

Ističe da je situacija drugačija za ugostitelje u unutrašnjosti zemlje, koji rade tokom cele godine.

- Mi u Zagrebu radimo svih 365 dana u godini i veoma je teško opstati tokom cele godine. Prvih pet ili šest meseci često poslujemo sa gubitkom - rekao je.

Na pitanje da li su zbog toga terase na primorju delimično prazne, odgovorio je kratko:

- Definitivno.

Problem nisu cene, već porezi

Govoreći o cenama u restoranima, Medak smatra da one nisu iznad evropskog proseka.

- Statistički gledano, cene u restoranima su na nivou proseka Evropske unije. Problem nije u tome što su restorani preskupi - rekao je.

Podsetio je da su cene u ugostiteljstvu u poslednjih godinu dana porasle oko 5,8 odsto, što povezuje sa inflacijom i rastom cena namirnica. Međutim, najveći problem vidi u velikom poreskom opterećenju.

- Jedan od glavnih razloga rasta cena jesu izuzetno visoki porezi. Kada bismo imali istu stopu PDV-a kao Italija, restorani bi mogli da budu desetak odsto jeftiniji od evropskog proseka - smatra Medak.

konobarica
Restoran bez konobara Foto: Shutterstock

 Na pozive Vlade ugostiteljima da snize cene odgovorio je:

- Neka Vlada smanji poreze, pa ćemo i mi sniziti cene. To je vrlo jednostavno.

Medak smatra da Hrvatskoj nedostaje jasna strategija razvoja turizma i da bi potrebe primorja i kontinentalnog dela zemlje trebalo posmatrati odvojeno.

Upozorio je i na veliki broj restorana koji vrlo brzo zatvaraju vrata.

- Otvoriti restoran je izuzetno težak posao. To je jedna od delatnosti sa najvećom stopom propadanja u svetu, naročito u prve tri ili četiri godine poslovanja - rekao je.

Dodaje da mnogi ulaze u ugostiteljstvo vođeni idealizovanom predstavom o tom poslu, a tek kasnije shvate koliko je zahtevan, zbog čega pojedini gosti imaju loše iskustvo.

- Ako je gost zadovoljan uslugom, onda cena nije previsoka - smatra Medak.

"Konobari tokom sezone mogu da zarade više od 3.000 evra"

Komentarišući izjavu Stivena Vunića da su "gosti siromašniji od konobara", Medak nije želeo da poredi njihove zarade, ali ističe da kvalitetni konobari tokom sezone mogu veoma dobro da zarade.

- Prosečan konobar, zajedno sa bakšišem, sigurno zaradi više od 3.000 evra mesečno. To je težak posao i smatram da treba da bude dobro plaćen - rekao je.

Dodao je da je bakšiš najbolji pokazatelj zadovoljstva gostiju.

- Ako gost ostavi bakšiš, znači da je bio zadovoljan uslugom.

Za kraj je poručio da Hrvatska više ne može da očekuje znatno niže cene od ostatka Evrope.

- Cene su na nivou evropskog proseka jer su i naši troškovi visoki. Nabavka je u Hrvatskoj skuplja nego u Italiji ili Sloveniji, zbog čega mnogi ugostitelji sa Jadrana već odlaze u Italiju da kupe deo namirnica - zaključio je Medak.

Biznis Kurir/Dnevno.hr