Slušaj vest

Postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o detaljima preuzimanja Naftne industrije Srbije (NIS) predstavlja važan korak za našu zemlju ka rešavanju budućeg vlasništva kompanije i nastavka njenog nesmetanog poslovanja. Međutim, kako ocenjuju stručnjaci, ovo je još uvek daleko od konačnog rešenja, koje će zavisiti od dogovora MOL-a i Gasproma, dok će tačku na pregovore staviti američki OFAK.

MOL će štititi svoje interese

Kako je za Biznis Kurir objasnio savetnik za razvoj i investicije Mahmud Bušatlija, napravljen je važan korak za našu zemlju.

- Činjenica da će Srbija kupiti dodatnih pet odsto vlasništva NIS-a je dobra. Mađarski MOL će smanjiti svoju investiciju, ali će ostati na 51 odsto i apsolutno će imati sve u svojim rukama. Dogovor o radu Rafinerije Pančevo u punom kapacitetu je od ključne važnosti za Srbiju i našu energetsku stabilnost. Međutim, ne treba zaboraviti da je MOL akcionarsko društvo, da menadžment odgovara svojim akcionarima i da će oni uvek štititi sopstvene interese, čak i na štetu nas ako se nađu u takvoj situaciji - naglasio je Bušatlija.

366443_241023.00_09_38_19.Still003.jpg
Foto: Kurir Televizija

 Podsećamo, MOL je juče potvrdio dogovor postignut sa Srbijom u vezi s akcijama.

- MOL je uspešno okončao pregovore s Vladom Republike Srbije u vezi sa zaključivanjem akcionarskog sporazuma koji se odnosi na sticanje većinskog udela u kompaniji Naftna industrija Srbije a. d. Pregovori s prodavcem i nadležnim institucijama i dalje su u toku kako bi se finalizovala predmetna transakcija - saopšteno je iz MOL-a.

Oni su praktično potvrdili informacije koje je pre toga obelodanila ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, koja je saopštila da je posle dugotrajnih pregovora postignut kompromis.

- Mi smo naš posao završili. Sada je sve u rukama ruske i mađarske strane, odnosno da oni postignu sporazum o izlasku ruskog vlasništva i da to američka administracija i odobri - rekla je ministarka.

Veća ovlašćenja i zaštitni mehanizmi za Srbiju

Jedan od glavnih ciljeva dugotrajnih i teških pregovora bio je povratak uticaja države u upravljanju NIS-om. Ministarka je istakla da će, u slučaju realizacije transakcije, Srbija dobiti mehanizme kojima će moći da štiti svoje tržište.

- Mi smo vodili intenzivne i teške pregovore s mađarskim MOL-om, pre svega da bismo našu poziciju, srpsku poziciju, u Naftnoj industriji Srbije poboljšali, i to smo uspeli. Ukoliko do transakcije dođe i ona bude odobrena od strane američke administracije, Srbija dobija dodatnih pet odsto učešća u NIS-u, što je veoma važno sa aspekta donošenja važnih odluka za kompaniju, ali i blokiranja odluka koje nisu u interesu naše zemlje - naglasila je ministarka.

Dubravka Đedović Handanović
Foto: Nenad Kostić

 Govoreći o daljim koracima u ovom kompleksnom procesu, ona je istakla da je srpska strana ispunila sve svoje obaveze, zaštitila nacionalne interese i da sada konačan ishod zavisi isključivo od glavnih aktera potencijalne kupoprodaje.

Šta je dogovoreno

  • Ukoliko Gaspromnjeft napravi dogovor s MOL-om o prodaji 56,15% udela u NIS-u, a američki OFAK odobri transakciju, država Srbija će kupiti dodatnih pet odsto akcija u NIS-u, što će državi dati dodatna prava kad je u pitanju donošenje ili blokiranje važnih odluka za našu zemlju.
  • Mađarska strana se obavezala da će Rafinerija nastaviti da radi kao i do sada s najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija, kad je NIS odlično poslovao. Upravo ovakav rad Rafinerije je neophodan da zadovolji srpsko tržište naftnih derivata.
  • Članovi srpske strane u odboru direktora NIS-a imaće generalno veća ovlašćenja nego do sada u donošenju, ali i blokiranju eventualno nepovoljnih odluka za Srbiju. Takav uticaj država Srbija nije imala od 2008. godine, kad je NIS privatizovan.

Model "zlatne akcije"

Komentarišući najavu da bi Srbija mogla da poveća svoj vlasnički udeo u NIS-u za pet odsto, Strahinja Obrenović s Fakulteta političkih nauka smatra da bi značaj takvog poteza pre svega zavisio od konkretnog ugovornog aranžmana koji mi postignemo.

- U uporednoj praksi poznati su modeli takozvane "zlatne akcije", kojima države mogu da spreče donošenje nekih ključnih odluka koje nisu u javnom interesu - objasnio je Obrenović za RTS.

On je podsetio na iskustva Mađarske i odnose MOL-a i INA-e, ukazujući da je prag od "50 plus jedna akcija" od suštinskog značaja za kontrolu kompanije.

- Što veći udeo imate u nekoj kompaniji, to se proporcionalno povećava i značaj vašeg glasa prilikom donošenja odluka - istakao je Obrenović.

Biznis Kurir