Sačuvajte toplotu u domu tokom ledenih dana, bez povećanog računa za struju: Stručnjaci otkrivaju šta treba uraditi
Najefikasniji način da se potrošnja energije trajno smanji jeste ulaganje u energetsku efikasnost - bolju izolaciju, savremene i štedljive uređaje, kao i odgovorno korišćenje energije u domaćinstvu.
Na taj način, svako domaćinstvo može ne samo da smanji sopstvene troškove, već i da doprinese ukupnoj energetskoj stabilnosti i zaštiti životne sredine.
Grejanje – najveći potrošač energije
Čak dve trećine ukupne energije u domaćinstvima odlazi na grejanje. Razlika između dobro i loše izolovanog prostora je ogromna.
- Dobro izolovana kuća sa kvalitetnim prozorima može da troši i do šest puta manje energije. U neizolovanim objektima potrošnja za grejanje prelazi 200 kWh po kvadratnom metru godišnje, dok je u dobro izolovanim oko 50 kWh.
To znači da grejanje stana od 60 kvadrata može koštati i više od 12.000 kWh po sezoni, ali i svega oko 3.000 kWh ukoliko je objekat energetski efikasan.
Stručnjaci preporučuju savremene peći sa visokim stepenom iskorišćenja goriva. Kod novih peći na čvrsta goriva iskoristi se od 70 do 90 odsto energije, dok stare peći koriste tek oko 50 odsto. Kod gasnih sistema savetuje se izbor kondenzacionih kotlova, koji imaju i do 10 odsto veći stepen efikasnosti.
Ugradnja termostatskih ventila, sobnog termostata i pravilna regulacija kotla mogu dodatno smanjiti potrošnju energije i do 20 odsto, uz veći komfor u stanu.
TA peći i sitni trikovi koji znače veliku uštedu
Ako se grejete na struju, termoakumulacione (TA) peći su najisplativije rešenje, posebno ako se pune noću kada je električna energija višestruko jeftinija. Tako se smanjuju troškovi, ali i opterećenje elektroenergetskog sistema.
Važno je i:
- da prozori i vrata dobro dihtuju (izolacione trake su jeftino i efikasno rešenje),
- da radijatori ne budu zaklonjeni nameštajem ili zavesama,
- da se temperatura u stanu smanji za jedan stepen – jer to donosi uštedu od oko šest odsto energije.
Grejalice treba isključivati kada niste kod kuće, ne samo zbog potrošnje, već i zbog bezbednosti od požara.
Zagrevanje vode – bojler pod kontrolom
Bojleri su među većim potrošačima struje. Njihovu veličinu treba prilagoditi broju članova domaćinstva, a idealna temperatura vode je između 50 i 60 stepeni.
Najpovoljnije je uključivanje bojlera noću, dok je stalno držanje uključenog uređaja nepotrebno i skupo. Tuširanje je znatno ekonomičnije od kupanja u kadi, jer troši i do pet puta manje tople vode. Redovno čišćenje kamenca takođe smanjuje potrošnju i produžava vek bojlera.
Kuhinja, frižider i rasveta – male promene, velika razlika
U kuhinji se energija najčešće rasipa zbog neprilagođenog posuđa i loših navika. Korišćenje poklopca na šerpama može smanjiti potrošnju i do 20 odsto, a ringlu treba isključiti nekoliko minuta pre kraja kuvanja.
Frižideri i zamrzivači treba da budu odgovarajuće veličine, pravilno postavljeni (dalje od izvora toplote) i redovno odleđivani. Unutrašnja temperatura frižidera od 3 do 5 stepeni je sasvim dovoljna za čuvanje hrane.
Kada je reč o osvetljenju, štedljive sijalice troše i do pet puta manje energije od klasičnih. Jedna sijalica od 20 W daje svetlost kao obična od 100 W, uz znatno duži vek trajanja.
Pranje veša, hlađenje i mali aparati
Savremene veš-mašine troše znatno manje vode i struje, naročito kada se koriste na nižim temperaturama i pune do preporučenog kapaciteta. Mašine za pranje sudova su ekonomičnije od ručnog pranja, dok klima-uređaje ne treba previše rashlađivati – jer svaki stepen niže temperature povećava potrošnju i do 10 odsto.
Stručnjaci posebno upozoravaju na „stand by“ režim rada uređaja, koji može da potroši i više od 20 odsto energije u odnosu na normalan rad.
Biznis Kurir