Slušaj vest

Na društvenim mrežama i u svakodnevnim razgovorima često kruže glasine: ko kao savesni građanin pozove policiju, mora u slučaju greške sam da snosi troškove intervencije – ako se sumnja ne potvrdi.

To bi, na primer, mogao da bude slučaj ako pozivalac misli da neko obija auto ili kuću. Ali da li je to zaista istina – moraju li građani da plate troškove ako se radi o nesporazumu? Postoje li čak i novčane kazne?

Troškovi policijske intervencije

Kako objašnjava bivši kriminalistički savetnik Lothar Širmer na svojoj veb stranici, nije tačno da građani moraju da plate policijsku intervenciju ako je postojao opravdan razlog za poziv, čak i ako se sumnja ne potvrdi.

„To je potpuna besmislica.“

Policiji su potrebni budni i pažljivi građani koji će prijaviti sumnjive situacije ili hitne slučajeve.

„Za to sigurno nećete dobiti račun, čak i ako se sumnja pokaže netačnom“, kaže Širmer, koji je 40 godina radio kao kriminalista.

Kada bi ljudi iz straha od mogućih troškova oklevali da pozovu hitan broj, određeni zločini mogli bi ostati neotkriveni, a ljudi ugroženi. Dakle, ne ustručavajte se da pozovete ako imate opravdane sumnje. Budite dostupni policiji za dodatna pitanja i verno opišite situaciju – korisno može biti i kratko beleženje događaja neposredno nakon.

Pokušajte da procenite situaciju što tačnije, ali bez da sebe dovodite u opasnost.

Primeri nepotrebnih intervencija:

  • glasna verbalna svađa može prestati pre dolaska policije
  • osoba koja dugo pokušava da otvori vrata možda je jednostavno pijana i ne može da pronađe bravu
  • bilo je i neobičnih slučajeva gde su glasni ljubavni parovi izazvali pozive
  • čak su i ježevi tokom parenja, koji ispuštaju glasne zvuke, uzbunili ljude da zovu policiju

Postoje i situacije u kojima ipak moraju da se plate troškovi

Drugačija pravna situacija: Lažna uzbuna zbog tehničkog kvara

Drugačije je kada se, na primer, alarm aktivira zbog tehničkog kvara i time izazove dolazak policije. U tom slučaju vlasnik alarmnog sistema snosi troškove – ne osoba koja je policiju pozvala zbog svetlosne ili zvučne uzbune.

Takođe, u saobraćajnim nesrećama sa manjom materijalnom štetom nije uvek neophodno zvati policiju – jer tada možete snositi troškove. Osiguranje obično traži samo izveštaj o nesreći.

Izuzeci su, na primer, kada:

  • drugi učesnik pobegne sa mesta nesreće ili nema lična dokumenta
  • postoji sumnja da je drugi učesnik pod dejstvom alkohola ili droga
  • došlo je do težeg saobraćajnog prekršaja
  • reč je o nesreći sa vozilom iz rentiranja ili deljenog prevoza (carsharing)
  • ne možete da postignete dogovor o krivici
  • drugi učesnik živi u inostranstvu

Nikada ne zovite hitnu liniju iz šale

Resursi policije su u nekim regionima veoma ograničeni, zato je važno da se policija ne opterećuje nepotrebnim intervencijama. Zloupotreba hitnog broja kažnjiva je prema članu 145. nemačkog Krivičnog zakonika i može rezultirati novčanom ili čak zatvorskom kaznom.

Za manje hitne slučajeve uvek možete umesto broja 110 pozvati lokalnu policijsku stanicu preko redovnog telefonskog broja. Tamo možete prvo potražiti savet.

Primeri za takve slučajeve:

  • narušavanje javnog reda (buka)
  • prijava izgubljenih predmeta
  • prijava krađe koja se već dogodila
  • želite da dostavite informaciju vezanu za istragu

Dobra vest: Ako slučajno pozovete hitni broj dok vam je mobilni u džepu, ne morate da se plašite kazne.

Kurir Biznis/Fenix-magazin/DP/MMD

BONUS VIDEO

"LJUDI TRAŽE SRMT IZ MILOSRĐA, PA SE PREDOMISLE" Da li je Srbija sve bliže legalizaciji eutanazije? Teolog: Prvi put su je koristili u nacističkoj Nemačkoj Izvor: Kurir televizija