Ko bude radio posle 65. primaće veću penziju? Altiparmakov: Do 2041. svaki četvrti stanovnik imaće više od 65
Analiza je pokazala da Srbija ima dugoročno održiv i stabilan penzioni sistem i da penzioneri u budućnosti mogu da očekuju povećanje realne kupovne moći, rekao je Nikola Altiparmakov iz Fiskalnog saveta Srbije.
Nikola Altiparmakov iz Fiskalnog saveta Srbije kaže da je analiza urađena u skladu sa standardima EU, da se iste analize rade u Evropi na svake tri godine i da su ključne za dugoročno planiranje penzijskog sistema.
- Analize pokažu neke probleme u dalekoj budućnosti i onda vi možete u sadašnjosti sa nekim malim izmenama, ne toliko drastičnim, da otklonite te nedostatke ili nestabilnosti. A sa druge strane ako čekate, kao što smo mi, nažalost, suviše često u nekim prethodnim slučajevima čekali da se problemi nagomilaju, onda one zahtevaju radikalne reforme, kakve smo u par navrata bili zapravo prinuđeni da sprovodimo - kaže Altiparmakov.
Dodaje da je studija pokazala da mi trenutno nemamo nikakve nagomilane probleme u penzijskom sistemu. Zahvaljujući dobro sprovedenim reformama 2003. pa zatim 2014. i 2019. godine, kada je vraćena "švajcarska formula" i kasnije nadograđena, obezbeđen je finansijski stabilan penzijski sistem, smatra Altiparmakov.
Komentariše i povećanje penzija od 12,2 odsto koje će penzioneri osetiti početkom januara, kada legnu uvećane penzije.
- Povećanje penzija od 12,2 odsto upravo je u skladu sa nadograđenom "švajcarskom formulom" koja kaže da penzije prate plate 50 odsto, a 50 odsto rast cena. Kada budžet to omogućava, kao što će biti slučaj sledeće godine, onda penzije mogu da i 100 odsto prate rast zarada. Upravo zato smo dobili to povećanje od 12,2 odsto koje, kao što znate, u realnom iznosu biće osam odsto ili devet odsto budući da je inflacija oko tri odsto, četiri odsto - navodi sagovornik iz Fiskalnog saveta Srbije.
Demografija je sudbina
Izmene penzijskog sistema diktira i starenje stanovništva, a predviđa se da će do 2041. svaki četvrti građanin Srbije biti stariji od 65 godina. Nikola Altiparmakov podseća na kolokvijalnu izreku da je demografija sudbina.
- Za razliku od ekonomije, demografija je u velikom meri zakucana u narednih tri, četiri, pet decenija. Upravo zato se rade ove vrste analiza, da se vidi šta demografija donosi penzijskom sistemu i na koji način utiče. Svakako, demografsko starenje Srbije predstavlja finansijski pritisak na penzijski sistem, ali ono što treba znati je da Srbija u tom slučaju nije izuzetak. Demografsko starenje je prisutno u svim evropskim zemljama. U nekim poput Nemačke koje se adekvatno tome suprotstavljaju kroz reforme penzijskog sistema to omogućava finansijsku stabilnost i mi možemo da kažemo da smo omogućili tu finansijsku stabilnost - kaže Altiparmakov.
Analiza je pokazala da kada je reč o broju korisnika starosne penzije neće biti znatnih promena, ali se očekuje smanjenje korisnika invalidske i porodične penzije. Invalidske, jer se onemogućavaju zloupotrebe kojih je ranije bilo, a porodične jer većim učešćem žena na tržištu rada sve više žena ostvaruje starosnu penziju, pa će biti manja potreba za porodičnom penzijom u narednim godinama.
Odnos prosečne plate i penzije
Pitanje o kojem se razmišlja je odnos prosečne plate i prosečne penzije.
- Analiza je pokazala da zbog reformi koje smo uspeli da sprovedemo, mi ćemo moći da održimo taj odnos prosečne plate i penzije preko 40 odsto u narednih 20 do 25 godina. Tamo od 2050. godine onda taj odnos pada, ali ne drastično, na nekih 38 odsto, 39 odsto - naveo je Altiparmakov.
Prema njegovim rečima, jedna mogućnost je veoma postepeno povećanje starosne granice, a kada planiramo dovoljno unapred to neće biti ni drastično, niti preko noći.
- Pričamo o povećanju od jednog meseca tokom jedne godine u narednim decenijama, ne u ovoj deceniji. Druga mogućnost je da se više građani oslanjuju na privatnu dopunsku penzijsku štednju, kako bi se nadopunila ova javna državna penzija. I tu su zapravo veći problemi i veća otvorena pitanja, budući da je analiza pokazala da je javni penzijski sistem uradio svoj deo domaćeg zadatka, ali privatni penzijski fondovi u Srbiji, koji su uvedeni pre bezmalo 20 godina, su ti koji ne rade svoj deo posla - kaže Altiparmakov.
Jednaki uslovi i za žene i za muškarce
Starosna granica za odlazak u penziju za muškarce je 65 godina, a za žene će od 1. januara biti 64 godine. Ideja je da se starosni uslovi izjednače do 2032. i da od tada i muškarci i žene odlaze u penziju sa 65 godina.
- Građani trenutno nemaju finansijskih motiva da odlaze posle 65. godine u penziju. Više im se isplati, čak i ako hoće da rade, da se penzionišu, pa da onda nastave da rade i da primaju platu i penziju. Može da se razmisli da se građanima koji se penzionišu nakon 65. godine dodaju takozvane aktuarske nagrade. Kao što imamo penale za penzionisanje pre 65. godine isto tako možemo da uvedemo i nagrade za penzionisanje nakon 65. godine, tako da se svake godine penzija povećava za četiri odsto ili pet odsto dodatno. To bi bila jedna stimulacija za građane da duže rade - rekao je Altiparmakov.
Kako je istakao, druga stvar u budućim decenijama je da se razmatra da se tih 65 godina veoma postepeno poveća na 66 ili 67. kako to budu radile druge evropske zemlje, ali za sad u neposrednoj budućnosti to nije neophodno.
Biznis Kurir/RTS
