Slušaj vest

Reč je o osnivanju Alimentacionog fonda iz kojeg bi se isplaćivala sredstva deci do 18 godina čiji roditelji ne poštuju sudske odluke o plaćanju izdržavanja.

Fond bi trebalo da premosti problem neplaćanja alimentacije i da na sebe preuzme privremeno finansiranje dece, dok država kasnije potražuje novac od nesavesnih roditelja.

Prema procenama, čak oko 200.000 dece u Srbiji trpi posledice jer roditelj koji nije dobio starateljstvo ne uplaćuje alimentaciju. Iako su zakoni jasni – da roditelj mora finansijski doprinositi odrastanju svog deteta – praksa pokazuje da ih mnogi ignorišu, ostavljajući drugog roditelja da samostalno snosi sve troškove.

Upravo zbog ove porazne statistike država uvodi novi zakon i osniva Alimentacioni fond kao mehanizam koji će u praksi štititi decu. Pravo na korišćenje sredstava iz Fonda imaće deca čiji roditelj nije uplaćivao alimentaciju duže od dva meseca. Inicijativu za aktiviranje Fonda neće pokretati roditelji, već javni izvršitelj, koji će pozvati dete – odnosno zakonskog zastupnika – da se izjasni o korišćenju pomoći iz Fonda.

Inače, iznos alimentacije se određuje prema primanjima roditelja koji plaća i može iznositi između 15 i 50 odsto njegovih prihoda.

Za sprovođenje zakona u budžetu je već predviđeno 500 miliona dinara, odnosno više od četiri miliona evra.

Ako se dete, odnosno staratelj, saglasi izvršitelj automatski obaveštava nadležno Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Ministarstvo zatim ima obavezu da u roku od 15 dana donese rešenje o isplati i obavi prenos sredstava. Važno je istaći da Fond ne isplaćuje pun iznos alimentacije koji bi dete trebalo da dobija, već samo minimalni zakonski iznos, koji iznosi 15 odsto od primanja roditelja.

shutterstock-141521542.jpg
Foto: Shutterstock

Nakon što država isplati novac iz Fonda, preduzima mere da isti iznos naplati od dužnog roditelja. To se sprovodi putem izvršnog postupka – prinudne naplate iz imovine, plata ili drugih primanja. Dodatno, zakon predviđa da država ima pravo da traži i kamatu na isplaćena sredstva, čime se nesavesni roditelji dodatno obavezuju i demotivišu od ignorisanja svojih dužnosti.

Sada je situacija takva da ako jedan roditelj nema sredstva iz kojih bi plaćao alimentaciju, zakon o izvršenju i obezbeđenju ne predviđa nikakve posebne odredbe koje se tiču naplate alimentacije, odnosno nema nikakve razlike u pogledu toga da li se od izvršnog dužnika potražuje naplata alimentacije ili bilo kog drugog dugovanja.

Iz Advokatske kancelarije Niš kažu da se u svim izvršnim postupcima, pa i u onom u kom se traži naplata alimentacije, kao sredstvo izvršenja koriste sredstva koja su predviđena članom 54 Zakona o izvršenju i obezbeđenju.

- Ukoliko dužnik ne poseduje nikakvu imovinu, nema načina da se od njega naplati potraživanje, pa ni potraživanje alimentacije. Ono što Krivični zakon propisuje jeste krivična odgovornsot za neplaćanje alimentacije, pa se u slučaju kada je jedan roditelj obavezan da plaća izdržavanje za svoje dete, a to ne čini, protiv njega može pokrenuti krivični postupak zbog krivičnog dela - pojašnjavaju pravnici.

Pravnica Aleksandra Bogdanović iz advokatske kancelarije PCLaw kaže da je prilikom određivanja visine alimentacije sud uvek dužan da postupa u najboljem interesu deteta.

- Visina izdržavanja ne zavisi samo od toga da li je roditelj koji je dužnik izdržavanja zaposlen ili nezaposlen, već se prilikom određivanja visine alimentacije vodi računa i o broju dece koju roditelj izdržava, potrebama svakog deteta ponaosob, finansijskoj situaciji roditelja koji samostalno vrši roditeljsko pravo, o tome da li roditelj koji je dužnik izdržavanja ima druga primanja pored zarade, da li je radno sposoban i slično - navodi Bogdanović.

foto-pr-camera-shutterstock-1173615445.jpg
Foto: Shutterstock

Ona dalje objašnjava da ukoliko se fokusiramo isključivo na kriterijum nezaposlenosti roditelja koji je dužnik izdržavanja, stav prakse je da činjenica nezaposlenosti ne oslobađa obaveze plaćanja alimentacije. Sud tada procenjuje i mogućnost roditelja da pronađe posao.

- Minimalni iznos alimentacije za nezaposlene računa se prema minimalnoj naknadi koju država propisuje za svaku godinu, a sud može, u izuzetnim slučajevima, dosuditi i manji iznos, uvažavajući sve okolnosti, a ne samo činjenicu nezaposlenosti. Što se tiče načina naplate od roditelja koji je dužnik izdržavanja, a koji nema stalna mesečna primanja, ukoliko isti ne plaća alimentaciju, naplata se može sprovesti prinudno u izvršnom postupku i to prodajom njegovih stvari - naglašava Bogdanović.

Advokat Nevena Petrović kaže da je u ovom novom predlogu osnivanja Alimentacionog fonda možda najznačajnije to što će doći do rasterećenja roditelja koji brinu o deci.

- Do sada su oni morali sami da tuže bivšeg partnera i na svoju ruku pokušavaju da povrate novac koji im po zakonu pripada. Uglavnom su to bile dugotrajne, emotivno i finansijski iscrpljujuće parnice koje su često završavale bez rezultata. Novi zakon prebacuje ovu odgovornost na državu, čime se štite prava deteta i smanjuje dodatno opterećenje roditelja koji već samostalno podiže dete - navodi Petrović.

BiznisKurir/Biznis.rs