PARADAJZ IZ EGIPTA, A LUBENICE IZ BRAZILA! Za paprene cene ranog voća i povrća na zelenim pijacama kriva je jedna stvar
U prva dva meseca ove godine u Srbiju je uvezeno više od 19.000 tona ranog povrća, za šta je iskeširano više od 18 miliona evra
Da li su paprene cene ranog povrća i voća realne ili nas trgovci deru, pitanje je koje je ovog proleća svako od nas barem jednom sebi postavio. Odgovor možda leži u poreklu tih proizvoda i koliko daleko su putovali dok nisu stigli na naše zelene pijace i u markete.
U prva dva meseca ove godine u Srbiju je uvezeno više od 19.000 tona nekoliko vrsta ranog povrća, za šta je iskeširano više od 18 miliona evra. Mlade krompiriće, od čije cene se mnogima u Srbiji ovog proleća vrtelo u glavi jer kilogram ovog povrća nije mogao da se nađe ispod 500 dinara, a išao je i do 1.000, najviše smo uvozili iz Nemačke i to 2.977 tona, a zatim iz Francuske 2.158 tona.
Svež crni luk stizao je najčešće iz Holandije 604 tone i Moldavije 112 tona. Ovo povrće smo uvozili i iz Kine, pa čak i iz dalekog Perua, ali u zanemarljivim količinama.
Kad vam prodavci na pijaci kažu da je paradajz makedonski, nemojte im verovati jer je u Srbiju od početka godine iz te zemlje stiglo svega 11, a iz Turske 2.291 tona. Po tome je Turska na vrhu liste zemalja iz kojih smo uvozili ovu svežu namirnicu.Čak je i iz Egipta uvezeno više paradajza u Srbiju nego iz Severne Makedonije, jer je na naše pijace i markete iz te zemlje u januaru i februaru ove godine stiglo 30 tona tog povrća.
Iz Italije smo uvezli najviše karfiola i to 369 tona, a zatim iz Španije 262 tone, a iz iste zemlje stizala nam je i zelena salata. Sveži krastavci doputovali su u Srbiju najčešće iz Grčke, Albanije i Španije.
Što se tiče voća, nije ni čudo što kod nas kilogram lubenice košta više od 300 dinara, jer ih uvozimo iz dalekog Brazila. Iz te zemlje za prva dva meseca ove godine stiglo je 12 tona lubenica, a dobijali smo je i iz Perua i Kostarike, Mauritanije i Španije.
Skupocene jagode, čija cena na domaćim zelenim pijacama, umanjuje njihovu slast najviše smo uvozili iz Grčke i to 216 tona, dok je najviše svežih malina uvezeno iz Španije 16 tona.
Glavni isporučilac prvih borovnica za srpsko tržište je Peru odakle smo u januaru i februaru 2025. uvezli 72 tone, kao i Čile odakle je stiglo 40.
Jedina zemlja iz koje smo uvozili nar je Turska iz koje je za dva meseca ove godine u Srbiju stiglo 808 tona ovog voća. Što se tiče svežeg grožđa najčešće je putovalo čak iz Južne Afrike (70 tona), a zatim iz Namibije i Grčke.
ČINJENICE
Ekonomista Dragovan Milićević ističe za Kurir da analiza cena svežeg povrća u januaru i uvozne cene sa troškovima prevoza pokazuje da je taj odnos uglavnom 1:2 izuzev kod malog broja proizvoda.
- Rano povrće u januaru se ipak smatra luksuzom i to trgovci i ponuđači jako dobro znaju. Mora se uzeti u obzir i zemlja porekla zbog carinskog i poreskog opterećenja, CEFTA i EU je bez carine samo sa PDV. Posebna priča je sa mladim krompirom, ali ko hoće da ga kupi van sezone njegov problem. Moji stavovi su tu malo drugačiji. Pristalica sam sezonske ishrane,sve u svoje vreme. Mladi krompir nije esencijalna namirnica. Problem je što je normalan krompir od 0,7 do 1 evro - naglašava Milićević.
VIKENDICE U VOJVODINI SVE TRAŽENIJE: Kvadrat se kupuje i za 800 €, starogradnja nudi više prostora za nižu cenu