Slušaj vest

Cena zlata opala je u ponedeljak ispod rekordnog nivoa iznad 3.000 dolara za uncu (31,1 gram), koji je dostignut u petak. Cena se zadržala na 2.984 dolara, a investitori su trenutno oprezni i izbegavaju nova ulaganja, odlučujući da sačekaju ključne događaje ove sedmice, odluku Banke Japana o monetarnoj politici i zaključke dvodnevnog sastanka Federalnih rezervi (FOMC) u sredu.

U petak cena zlata je porasla na 3.004 dolara po unci, čime je zlato postalo jedno od najbolje performirajućih sredstava od kada je američki predsednik Donald Tramp (Donald Trump) preuzeo funkciju u januaru. Od početka godine, zlato je poskupelo za 14 procenata, prenosi Financial Times.

Brze promene u Trampovoj tarifnoj politici izazvale su zabrinutost da bi globalni trgovinski rat mogao podstaći inflaciju i usporiti privredu SAD i ostatka sveta, što je dovelo do korekcije na berzi Wall Street i povećalo privlačnost zlata.

Očekivanja da će Federalne rezerve SAD smanjiti kamatne stope takođe su podržala rast cene zlata, budući da niži troškovi zaduživanja obično idu u korist imovine koja ne donosi prinose, poput zlata. Analitičari ocenjuju da fizičko tržište zlata beleži snažnu potražnju, jer se plemeniti metali tradicionalno smatraju zaštitom od

Poslednje velike prekretnice u ceni zlata dogodile su se tokom finansijske krize 2008. godine, kada je prvi put prešlo prag od 1.000 dolara po unci, i tokom pandemije kovida 2020. godine, kada je cena prvi put dostigla 2.000 dolara.

BiznisKurir.rs/Biznis.rs