Slušaj vest

Cene struje i gasa za krajnje korisnike znatno se razlikuju među evropskim prestonicama. Kada se prilagode prema standardu kupovne moći (PPS), poredak zemalja se značajno menja.

Cene energije u EU, koje su naglo porasle nakon sukoba Rusije i Ukrajine početkom 2022, stabilizovale su se posle godinu dana. Tokom 2024. godine, godišnja inflacija cena energije bila je blago negativna u većini meseci.

Računi za energente igraju ključnu ulogu u budžetima domaćinstava – struja, gas i druga goriva činila su 5,5 odsto ukupne potrošnje domaćinstava u EU 2023. godine. Ovo je posebno važno za domaćinstva s nižim primanjima, koja moraju izdvojiti veći deo svojih prihoda na troškove energije.

U kojim evropskim zemljama su cene struje i gasa najviše, a gde su najniže?

Velike razlike

Indeks cena energije za domaćinstva (HEPI), koji sastavljaju Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, pruža najnovije podatke o cenama struje i gasa u prestonicama 33 evropske zemlje.

Prema podacima od 3. januara 2025, cene struje za krajnje korisnike varirale su od 9,1 centa po kWh u Budimpešti do 40,4 centa po kWh u Berlinu, dok je prosek EU iznosio 25,5 centi po kWh.

Najskuplji gradovi za struju, pored Berlina, bili su Brisel (38,5 c€/kWh), Kopenhagen (37,5 c€/kWh), London (36,8 c€/kWh) i Bern (36,4 c€/kWh).

Najniže cene struje imale su Budimpešta (9,1 c€/kWh), Kijev (9,8 c€/kWh), Beograd (10,5 c€/kWh) i Podgorica (11,1 c€/kWh).

Generalno, cene struje u prestonicama centralne i istočne Evrope bile su niže od proseka EU, osim u Pragu (35,3 c€/kWh), koji je bio jedini grad u regionu sa cenama iznad proseka EU.

U svih pet najvećih evropskih ekonomija cene struje su premašivale prosek EU.

Zašto su razlike u cenama struje tako velike?

Stručnjaci objašnjavaju da na razlike u nominalnim cenama struje za domaćinstva utiču brojni faktori specifični za pojedina tržišta.

– Na formiranje cena utiču energetski miks u proizvodnji (zavisnost od prirodnog gasa, obnovljivih izvora itd.), strategije nabavke i cenovne politike dobavljača, ukrštanje subvencija, tarifa i podrške koje su još uvek na snazi u nekim zemljama – objasnili su Rafaila Grigoriju, menadžer HEPI projekta i šef kancelarije VaasaETT u Grčkoj, i Ilijana Papamarku, viši analitičar podataka u VaasaETT.

Na primer, Berlin je najskuplji zbog visokih troškova mrežnih naknada i poreza. Ako bi se uzela u obzir samo cena same energije, Nemačka bi bila tek na desetom mestu među analiziranim tržištima, ispod Italije, Velike Britanije i Holandije.

Cene struje prema standardu kupovne moći (PPS)

Kada se cene prilagode PPS-u, rangiranje se drastično menja jer ova mera omogućava realnije poređenje. Kao veštačka valutna jedinica, PPS eliminiše razlike u opštim nivoima cena.

Prema PPS-u, cene struje su se kretale od 10,6 u Oslu do 43,9 u Pragu, što pokazuje koliko se rangovi razlikuju u odnosu na nominalne cene.

– Češka je karakterističan primer kako se tržišni poredak menja kada se cene izraze u PPS-u – objasnile su Grigoriju i Papamarku iz VaasaETT. Prag je sedmi po nominalnim cenama, ali je prvi kada se uzme u obzir PPS.

Najdramatičnije promene u rangiranju su:

Bern: pao sa 5. mesta (nominalno) na 23. mesto (PPS)
Luksemburg: pao sa 12. na 24. mesto
Kopenhagen: pao sa 3. na 15. mesto
Varšava: skočila sa 18. na 6. mesto
Viljnus: skočio sa 16. na 7. mesto

Ove promene pokazuju da, iako prestonice istočne Evrope često imaju niže nominalne cene struje, niža kupovna moć čini da struja predstavlja veće finansijsko opterećenje za domaćinstva. Nasuprot tome, zapadnoevropski i severnoevropski gradovi mogu izgledati skupi po nominalnim cenama, ali su relativno pristupačniji kada se prilagode PPS-u.

Stokholm je ekstreman slučaj kod cena gasa

Cene gasa za krajnje korisnike u EU varirale su od 2,5 c€/kWh u Budimpešti do čak 33,3 c€/kWh u Stokholmu — što je više od 13 puta skuplje nego u Budimpešti!

– Ovo se može objasniti specifičnostima švedskog gasnog tržišta: mala veličina tržišta sa samo 77.000 domaćinstava koja koriste gas u celoj Švedskoj, od kojih 50.000 u izolovanoj gasnoj mreži u Stokholmu – objasnili su Grigoriju i Papamarku.

Nakon Stokholma, najskuplji gradovi za gas bili su Amsterdam (18,3 c€/kWh), Bern (17,4 c€/kWh) i Rim (15 c€/kWh).

Među pet najvećih evropskih ekonomija, najnižu cenu gasa imala je Velika Britanija — 8,8 c€/kWh u Londonu.

Stručnjaci navode da su razlike u cenama gasa posledica različitih strategija nabavke i cena, nivoa skladištenja, vremenskih uslova, međusobne povezanosti sa drugim tržištima, subvencija i strukture tarifa.

Cene gasa prema PPS-u

Kada se prilagode PPS-u, cene gasa variraju od 3,8 c€/kWh u Budimpešti do 28,3 c€/kWh u Stokholmu.

Najveće promene u rangiranju su:

Bern: pao sa 3. mesta (nominalno) na 16. mesto (PPS)
Luksemburg: pao sa 10. na 21. mesto
Kopenhagen: pao sa 3. na 15. mesto
Dablin: pao sa 8. na 18. mesto
Sofija: skočila sa 15. na 3. mesto

Ovi podaci jasno pokazuju koliko standard kupovne moći utiče na percepciju troškova energije širom Evrope.

PPS (Purchasing Power Standard) je veštačka valuta koja eliminiše razlike u opštem nivou cena između zemalja, omogućavajući realnije poređenje cena.

Ovi podaci su preuzeti iz izveštaja „Household Energy Price Index (HEPI)“ koji su zajednički pripremili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT. Za detaljnije informacije i kompletne tabele, možete posetiti njihov zvanični sajt.

biznis.kurir.rs/Euronjuz biznis