Slušaj vest

Više od 30 godina nakon što su zbog hrvatske operacije "Oluja" ostali bez svojih domova mnoge krajiške porodice koje su svoj novi dom pronašle u Srbiji konačno bi mogle da reše stambeno pitanje. Kako je nedavno rekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić na 7. Sajmu zavičaja u Novom Sadu, Srbija je njihova porodica, tu su sa svojim narodom i najsigurniji.

- A mi ćemo uskoro preduzeti akciju oko otkupa onih stanova što su stranci gradili, a mi vam kao dali, a u stvari vi to plaćate, pa ćemo to sada gledati da rešimo i da vidimo za one koji se još nisu skućili, nema ih mnogo, ali da im pomognemo i da gledamo da i oni mogu da uživaju u svom novom domu, u svojoj Srbiji - poručio je Vučić.

Nisu se svi snašli

Mile Bosnić, predsednik Udruženja Krajišnika, pozdravio je inicijativu predsednika Srbije i za Kurir istakao kako je ovo odlična stvar za Krajišnike.

- Kad bi se ovaj problem rešio barem u naredne dve godine, to bi bila velika stvar, a ljudi bi s leđa skinuli veliki teret. To bi mnogo značilo ljudski - da se Krajišnici konačno osećaju situirano u zemlji u kojoj žive već tri decenije. Većinu tih ljudi koji imaju nerešeno stambeno pitanje čine stariji ljudi i penzioneri, ima raznih ljudi, nisu uspeli svi da se snađu nakon što je zatvorena većina kolektivnih centara u kojima su bili smešteni nakon što su izbegli iz Hrvatske - kazao je Bosnić.

oluja-izbeglice.jpg
Foto: Rojters

 Koliko tačno ima Krajišnika s nerešenim stambenim pitanjem, nije lako utvrditi, ali se zna da postoji više od 2.000 porodica koje su dobile stanove izgrađene od međunarodnih donacija (deo njih je u beogradskom naselju Ovča), ali koji nisu imali pravo da te nekretnine otkupe i prevedu na svoje ime.

Ne zna se tačan broj

Koliko tačno u Srbiji ima Krajišnika bez rešenog stambenog pitanja, teško je utvrditi. Prema rečima Miodraga Linte, u Srbiji živi više od 8.000 izbegličkih porodica iz Hrvatske i Federacije BiH, a ne treba zaboraviti ni prognane s Kosova i Metohije koji imaju status podstanara. Prema nekim drugim podacima, taj broj je mnogo veći i varira između 12.000 i 15.000 ljudi sa statusom izbeglica, a koji nemaju rešeno stambeno pitanje.

 Izjava predsednika Vučića da bi njihovo pitanje konačno moglo biti rešeno daje nadu za sve ove porodice da će stanove u kojima žive već godinama moći i da otkupe na svoje ime. Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona, istakao je da bi veliki korak bilo rešavanje stambenog pitanja ne samo Krajišnika već i ostalih koji imaju status izbeglica u Srbiji.

- Na ovaj način bi se ispravila diskriminacija prema više od 2.000 porodica kojima iz raznih birokratskih razloga dosad nije dozvoljeno da otkupe stanove u kojima žive već godinama, da postanu vlasnici nekretnina i da to bude trajna integracija u Srbiji. Ako je vaš stan izgrađen sredstvima međunarodnih organizacija, a vi u njemu živite kao podstanar, onda to nije trajna integracija. Očekivanja su velika za te ljude, nadam se da će konačno ovo pitanje biti rešeno, kao i da će i preostale izbegličke porodice koje žive u Srbiji dobiti krov nad glavom - istakao je Linta.

Podsećamo, Regionalni stambeni program (RSP) u Srbiji pokrenut je 2012. godine sa ciljem trajnog zbrinjavanja najugroženijih izbegličkih porodica iz BiH i Hrvatske. Cilj je bio trajno rešavanje stambenih potreba izbeglica dodelom stanova, montažnih kuća, paketa građevinskog materijala ili otkupom seoskih domaćinstava.

Biznis Kurir