Slušaj vest

Nemačko tržište nekretnina prolazi kroz najveću krizu u poslednjih deset godina. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine izdato je 17% manje građevinskih dozvola nego 2023, što je treći uzastopni godišnji pad i najniži nivo od 2010. godine. Posebno je pogođena izgradnja porodičnih kuća i više stambenih zgrada, a očekuje se da će 2025. biti izdato čak 45% manje dozvola nego 2023.

Iako je smanjenje kamatnih stopa Evropske centralne banke trebalo da podstakne tržište, oporavak se ne nazire. Glavni problemi su visoki troškovi građevinskog materijala, birokratske prepreke i strogi građevinski propisi. Zbog toga Nemačka daleko zaostaje za ciljem vlade od 400.000 novih stanova godišnje.

Posledice su posebno vidljive u iznajmljivanju stanova – potražnja je toliko velika da na jedan oglas u Berlinu stiže i do 300 zahteva za razgledanje. Cene rastu, a imućniji zakupci imaju prednost. U Kelnu je cena najma po kvadratnom metru u novogradnji skočila sa 12,88 evra (2022) na 16,75 evra (2024).

Istraživanje Univerziteta u Manhajmu pokazalo je da rast kirija povećava podršku desničarskoj stranci AfD. Stanari sa nižim primanjima u regionima gde kirije rastu imaju 4% veću verovatnoću da podrže AfD, čak i ako nisu direktno pogođeni poskupljenjem.

Nemačka ima najveći udeo stanara u EU – čak 52,4% građana živi u iznajmljenim stanovima, a troškovi najma čine treći najveći udeo u prihodima stanara u Evropi. Studija DIW-a iz 2024. pokazuje da se broj ljudi koji na stanarinu troše preko 40% prihoda skoro utrostručio od 1990-ih, sa 5% na 14%.

Kurir.rs/Blic