Slušaj vest

Globalna finansijska tržišta danas su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.

Tržišta su snažno reagovala na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je cena nafte od 100 dolara po barelu "mala cena za bezbednost i mir", prenosi Blumberg.

Cena sirove nafte Brent je danas skočila do 29 odsto, što je najveći skok u toku jednog dana za skoro šest godina, tako da se približila nivou od 120 dolara po barelu.

Mogući dugoročni poremećaji u snabdevanju naftom

Napadi na energetsku infrastrukturu Irana povećavaju rizik od dugotrajnog poremećaja u snabdevanju naftom, a investitori u strahu od nestabilnosti rasprodaju akcije.

Azijske berze su u jednom trenutku izgubile oko 5,6 odsto vrednosti, što je najveći dnevni pad od aprila, dok je potražnja za sigurnim utočištima podigla vrednost dolara.

Energetski šok posebno pogađa Aziju jer značajan deo uvoza nafte i tečnog prirodnog gasa prolazi kroz Ormuski moreuz, koji se nalazi u središtu konflikta.

Rast inflacije i moguća recesija

Analitičar Radživ de Melo iz kompanija Gama aset menadžment je naveo da je najveći problem stagflaciona priroda šoka, odnosno kombinacija usporavanja ekonomije i rasta inflacije.

Zbog rasta inflacionih rizika investitori su počeli da pomeraju očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tržišta sada procenjuju da bi Federalne rezerve mogle da smanje stope kamatnu stopu tek u septembru, dok su krajem februara očekivala potez već u julu.

Eksperti upozoravaju da bi produženje konflikta moglo značajno da poveća verovatnoću globalne recesije ili stagflacije, posebno ako cene nafte ostanu na sadašnjim povišenim nivoima.

Kurir Biznis/Blic/Blumberg