Slušaj vest

Kad se govori o američkim sankcijama koje utiču na poslovanje kompanija širom sveta, uključujući i energetske sisteme u Evropi, ključna institucija koja donosi operativne odluke jeste Kancelarija za kontrolu strane imovine - Office of Foreign Assets Control (OFAC).

Reč je o telu u okviru američkog ministarstva finansija koje ima centralnu ulogu u sprovođenju ekonomskih i trgovinskih sankcija Sjedinjenih Američkih Država.

Kad je osnovan

Koreni OFAC-a sežu u period Drugog svetskog rata. Prethodnik današnje kancelarije formiran je 1940. godine, nakon nemačke okupacije Norveške, kad je američka administracija zamrzla norvešku imovinu u SAD kako bi sprečila da ona padne pod kontrolu nacista.

Savremeni OFAC formalno je uspostavljen 1950. godine, tokom Korejskog rata, kad je predsednik SAD naredio blokadu kineske i severnokorejske imovine. Od tada se institucija razvila u ključni mehanizam američke spoljnopolitičke i bezbednosne strategije.

Čime se bavi

OFAC upravlja ekonomskim sankcijama i sprovodi ih protiv država, vlada, pojedinaca, kompanija, terorističkih organizacija, međunarodnih kriminalnih mreža.

Sankcije mogu uključivati zamrzavanje imovine u SAD, zabranu poslovanja sa američkim licima i kompanijama, zabranu pristupa američkom finansijskom sistemu, sekundarne sankcije, koje pogađaju i kompanije van SAD ako posluju sa sankcionisanim subjektima.

Jedna od najvažnijih lista koju vodi OFAC je tzv. SDN lista (Specially Designated Nationals), na kojoj se nalaze pojedinci i entiteti pod sankcijama. Ulazak na tu listu praktično znači isključenje iz međunarodnog finansijskog sistema koji je povezan s dolarom.

ISTORIJA - NAJZNAČAJNIJE ODLUKE

Tokom decenija OFAC je sprovodio neke od najvažnijih sankcionih režima u savremenoj istoriji:

1. Sankcije Iranu
Jedan od najdugotrajnijih i najopsežnijih režima sankcija, uključujući energetski sektor, banke i pojedince.
2. Sankcije Rusiji (od 2014. i naročito nakon 2022.)
Nakon aneksije Krima 2014. i posebno nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, OFAC je uveo širok spektar sankcija ruskim bankama, energetskim kompanijama, oligarsima i državnim institucijama. Te mere imale su globalne posledice na energetsku i finansijsku stabilnost.
3. Sankcije Venecueli
Posebno usmerene na naftni sektor i državnu kompaniju PDVSA.
4. Borba protiv terorizma (posle 11. septembra 2001.)
OFAC je dobio proširena ovlašćenja za zamrzavanje imovine osoba i organizacija povezanih s terorizmom.
5. Visoke novčane kazne globalnim bankama
OFAC je izricao milijardske kazne međunarodnim bankama zbog kršenja sankcija, čime je dodatno učvrstio reputaciju jednog od najuticajnijih regulatornih tela u svetu.

Koliko zaposlenih ima

OFAC nije velika institucija u poređenju s globalnim uticajem koji ima. Prema javno dostupnim podacima, zapošljava oko 200 do 300 stručnjaka - pravnika, ekonomista, finansijskih analitičara i stručnjaka za obaveštajni rad.

Uprkos relativno malom broju zaposlenih, OFAC raspolaže snažnim instrumentima jer deluje putem američkog finansijskog sistema, koji je i dalje dominantan u globalnim transakcijama.

Zašto je toliko moćan

Snaga OFAC-a ne proizlazi iz njegove veličine, već iz položaja dolara u svetskoj ekonomiji. Pošto se veliki deo međunarodne trgovine obavlja u američkoj valuti, većina velikih banaka i kompanija mora da poštuje američke sankcije kako ne bi izgubila pristup američkom finansijskom sistemu.

Zbog toga odluke ove kancelarije imaju globalni domet - čak i kad se odnose na kompanije koje nisu američke. Kad OFAC donese odluku o sankcijama ili produženju posebne licence, to može direktno uticati na pristup finansiranju, uvoz i izvoz energenata, osiguranje i transport, stabilnost vlasničke strukture, pregovore o restrukturiranju kapitala.

U praksi, produženje ili neproduženje licence često znači razliku između nastavka redovnog poslovanja i ozbiljnih poremećaja na tržištu.