Piletina u Venecueli košta kao Svetog Petra kajgana: Građani u problemu zbog Trampovih odluka
Dok se vlada Nikolasa Madura suočava sa konstantnim tenzijama i pretnjama mogućom vojnom akcijom američkog predsednika Donalda Trampa, stanovnici Venecuele svakodnevno vode bitku s mnogo prizemnijim brigama – kako obezbediti obrok za taj dan.
„Ne verujemo da će doći do bilo kakve intervencije. To nije ono što nas najviše muči. Veći problem je to što dolar iz dana u dan sve više raste“, kaže Alejandro Orelano, jedan od građana Karakasa.
Tokom poslednjih nedelja, administracija Donalda Trampa rasporedila je značajnu vojnu opremu i nekoliko hiljada vojnika u blizini Venecuele, među kojima se nalazi i najveći ratni brod na svetu. U subotu je najmanje četiri međunarodne aviokompanije obustavilo letove ka i iz zemlje, nakon upozorenja američke avijacijske administracije o „pojačanoj vojnoj aktivnosti u i oko Venecuele“, prenosi Kliks
Ovi potezi usledili su posle serije američkih vazdušnih udara na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu u Karibima i istočnom Pacifiku, u kojima je stradalo više od 80 ljudi. Prema zvaničnicima SAD, ove operacije deo su šire strategije borbe protiv trgovine narkoticima. Maduro, s druge strane, tvrdi da se iza toga krije pokušaj destabilizacije i smene njegove vlasti.
Građani se, međutim, susreću s drugačijim „neprijateljem“ – eksplozivnim rastom cena i sve manjom kupovnom moći. Jedan od ključnih razloga je ubrzano obezvređivanje bolivara, za koji Međunarodni monetarni fond procenjuje da će ove godine izgubiti čak 80 procenata vrednosti.
Primera radi, kilogram piletine košta oko četiri puta više od zvanične minimalne mesečne plate. Iako država povremeno dodeljuje novčane bonuse penzionerima i zaposlenima u javnom sektoru, ta pomoć ne uspeva da pokrije ni osnovne troškove života.
MMF predviđa da će inflacija ove godine dostići 548 odsto, dok bi naredne mogla skočiti i na 629 odsto – što bi bila najveća stopa inflacije na čitavom kontinentu. Dok neki vide moguću američku intervenciju kao priliku za političke promene, većina građana strahuje da to otvoreno kaže.
Veliki broj ljudi izbegava javno da govori o temama koje bi mogle biti shvaćene kao kritika Madurove vlasti, naročito nakon talasa hapšenja posle spornih predsedničkih izbora iz 2024. godine, koje je međunarodna zajednica u velikoj meri proglasila neregularnim.
Zvanični podaci pokazuju da je posle izbora privedeno više od 2.000 ljudi. Nevladina organizacija Foro Penal navodi da se trenutno 884 osobe nalaze u zatvoru iz političkih razloga.
BiznisKurir.rs