Slušaj vest

Grad budućnosti nastaje u predgrađima Stokholma – i to ne od čelika i betona, već od drveta. Švedska kompanija "Atrium Ljungberg" ulaže čak 12 milijardi švedskih kruna (oko 1,25 milijardi dolara) u stvaranje najvećeg projekta drvene gradnje na svetu.

Novi gradski okrug Sikla, koji se nalazi južno od centra prestonice, gradi se korišćenjem unakrsno laminiranog drveta (CLT) i prostiraće se na površini od 250.000 kvadratnih metara. Drvo se koristi u svim delovima konstrukcije - od podova i zidova do nosećih elemenata.

Industrijska zona postaje održivi grad

Bivša industrijska zona Sikla, poznata po proizvodnji dizel motora, sada se transformiše u moderno naselje sa drvenim stambenim zgradama, kancelarijama, školama i prodavnicama. Postojeće starije zgrade neće biti srušene – neke od njih su već pretvorene u biblioteke i bioskope, a novi objekti će se uklopiti u postojeću urbanu strukturu.

Sikla drveni grad u Stokholmu Foto: Youtube/Known Facts

Šef razvoja poslovanja u kompaniji Hokan Hilengren, kaže da projekat ima jasan cilj – da pokaže kako izgleda održiva urbana budućnost. On ističe da građevinski sektor proizvodi čak 37% globalnih emisija gasova staklene bašte, što znači da ova industrija ima najveći potencijal za promene.

Manje emisija, više šuma

Brojne studije potvrđuju prednosti drvene gradnje. Prema američkoj studiji iz 2024. godine, drvene zgrade proizvode 81% manje emisije gasova staklene bašte u poređenju sa betonskim, i 76% manje od čeličnih konstrukcija.

Nije slučajno što Švedska predvodi ovu promenu – čak 70% njene teritorije je prekriveno šumama, a drvo se decenijama koristi u građevinarstvu. Arhitekta Oskar Norelijus iz studija "White Arkitekter", koji radi na projektu, ističe da Šveđani imaju duboku kulturnu vezu sa šumom: „To je naš prostor mira, energije i ideja, ali i fundamentalna ekonomska sirovina.“

Drveni neboderi i fleksibilni prostori

Norelijus već ima iskustva sa izgradnjom velikih drvenih konstrukcija – on je autor "Sara Kulturhusa", dvadesetospratnice u severnoj Švedskoj koja sadrži galerije, muzej, biblioteku i hotel sa 200 soba. Ova zgrada je promenila percepciju drveta u industriji, koje se sve više doživljava kao inspiracija u arhitekturi, a ne kao prepreka.

U novom naselju Sikla, prvi blok sa 80 stanova pod nazivom Distrikt 7 biće završen do kraja 2025. godine. Plan je da se do 2027. godine izgradi oko 2.000 dodatnih stanova, a zgrade će biti fleksibilno projektovane – stanovi se po potrebi mogu pretvoriti u kancelarije, čime će im se obezbediti „drugi život“.

Pored funkcionalnih i ekoloških prednosti, drvo takođe izaziva emocionalnu vezu. Posetioci Sara Kulturhusa viđeni su kako grle drvene stubove, a arhitekte očekuju slične reakcije u Sikli. Vidljiva drvena konstrukcija, uključujući instalacije poput ventilacije i cevi, daje prostoru osećaj topline i otvorenosti.

Brža gradnja i veća kirija

Iako je betonska podna ploča u proseku 20% jeftinija od one od drveta, gradnja drvetom je znatno brža. To znači da su stanovi i poslovni prostori brže spremni za useljenje i izdavanje u zakup. Hilengren smatra da će estetska vrednost i održivost takođe povećati atraktivnost tržišta, što bi kompaniji moglo doneti veći profit kroz veće cene zakupnine.

Uprkos problemima na tržištu nekretnina koji su pogodili i Švedsku 2023. godine zbog rasta kamatnih stopa, investitori su optimistični. Sa odličnim saobraćajnim vezama i vizijom izgradnje za održivu sutrašnjicu - drveni grad u Stokholmu mogao bi postati simbol nove ere evropske arhitekture.

(Kurir.rs/Tportal/Blic/Preneo: Đ. M.)