ENERGETSKA TRANZICIJA KLJUČNA ZA KONKURENTNU SRBIJU: Solarne elektrane velikog kapaciteta najbolje rešenje da se brzo dođe do zelenih izvora
WMG konferencija okuplja ključne institucije i organizacije koje oblikuju energetsku sliku Srbije
Konferencija "Snaga promene- energetska tranzicija za konkurentnu Srbiju" u organizaciji Kompanije WMG (Wireless Media Group) okuplja ključne institucije i organizacije koje oblikuju energetsku sliku Srbije, uključujući Privrednu komoru Srbije (PKS), Elektroprivredu Srbije (EPS), Evropsku mrežu preduzetništva, kao i međunarodne finansijske aktere i eksperte za obnovljive izvore energije.
Ruža Veljović, direktorka korporativnih komunikacija i marketinga, WMG kompanije istakla je u uvodnom obraćanju da tranzicija nije samo energetska, već je važna za celokupnu zajednicu iz svih aspekata:
- Kompanija WMG posebnu pažnju posvećuje održivosti u svakom segmentu našeg poslovanja. Nadamo se da će današnji dijalog koji pokrećemo dati smernice ka održivoj energetskoj tranziciji Srbije.
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije naveo je da energetska tranzicija nije uslovljena samo klimatskim promenama:
- To je pitanje stanovništva, privrede, ali i države. Kada govorimo o privredi, pitanju konkurentnosti, postoje dva sistema - cenovna konkurentnost, u prednosti su zemlje koje imaju veliku populaciju, druga je tehnološka prednost gde su zemlje usmerile izvoz na velika tržišta, poput SAD i Kine. Potrebno je da se Srbija pozicionira između ta dva ekstrema. Želimo kroz ove panele da dobijemo određene smernice zasnovane na činjenicama da bismo bili u korak sa zelenom agendom koju je propisala EU.
Jovana Joksimović, pomoćnica ministra rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju, evropske integracije i upravljanje projektima istakla je da su podstaknuti dobrim ocenama i pohvalama koje su dobili prethodnih godina (pre svega od Energetske zajednice) za rezultate reformi u energetskom sektoru, nastavili da rade vredno i predano na modernizaciji energetskog sektora i većoj sigurnosti snabdevanja za naše građane i privredu.
- Naše aktivnosti u procesu energetske tranzicije odvijaju se na dva glavna koloseka: kroz unapređenje regulatornog okvira i kroz investicije u energetsku infrastrukturu - rekla je Joksimović.
Ona je navela da Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici usvojenim u novembru 2024, u domaće zakonodavstvo prenose se odredbe Paketa za čistu energiju u oblasti električne energije. U narednih mesec dana trebalo bi da bude usvojeno još 5 akata iz paketa električne energije, čime bi Republika Srbija ispunila preduslove za sprovođenje spajanje tržišta električne energije sa susednim državama u EU i Energetskoj zajednici.
- I u ovogodišnjem izveštaju Energetske zajednice Srbija je potvrdila vodeću poziciju u regionu kad je reč o reformama u energetskom sektoru. Srbija je prema izveštaju Energetske zajednice ima lidersku poziciju u sektoru elektroenergetike i obnovljivih izvora energije. Iza nas je uspešan drugi krug aukcija za OIE, u kojoj su ponuđene kvote u potpunosti iskorišćene, a sva energija koja bude proizvedena iz elektrana koje dobiju podsticaje biće korišćena za potrebe naših građana i privrede. Kumulativni rezultat dva kruga aukcija su projekti novih 19 zelenih elektrana, ukupne snage oko 1,3 GW, uz blizu dve milijarde evra ulaganja u Republiku Srbiju, što pokazuje stepen
poverenja kompanija i znak da smo napravili dobar ambijent za ulaganja - rekla je Joksimović.
Za sigurnost snabdevanja i energetsku tranziciju, ističe ona, podjednako su važne i investicije EPS-a, u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. Već ove godine zeleni portfolio EPS-a biće bogatiji za 76 MW iz vetra i sunca (VE Kostolac 66 MW + SE Petka 10
MW), na nekadašnjim odlagalištima uglja u Kostolcu. Prošle jeseni, potpisan je ugovor za izgradnju samobalansiranih solarnih elektrana
snage 1 GW, sa 200 MW baterija, koji će graditi konzorcijum južnokorejskih i američkih kompanija, a koje će biti u vlasništvu EPS-a.
- Solarne elektrane velikog kapaciteta su najoptimalnije rešenje da se brzo dođe do velikih kapaciteta iz zelenih izvora, a da se ne optereti i ne ugrozi stabilnost prenosne mreže putem baterijskih skladišta. Velike investicije u OIE važne su i za obezbeđivanje zelene energije za privredu i njenu konkurentnost u narednim godinama. U protekle dve godine, kapaciteti iz vetra i solara povećani su za 83 odsto, čime se približavamo cilju da do 2030. imamo 45 odsto električne energije proizvedene iz OIE - kazala je pomoćnica ministra.
Budući da rast učešća OIE traži i dovoljno energije za balansiranje, kao strateški prioritet postavljena je izgradnja RHE Bistrica (snage oko 650 MW), gde nam je cilj da do kraja godine imamo spremnu tehničku dokumentaciju, kako bismo mogli da počnemo pripremne radove:
- Sve što radimo u energetskom sektoru, i kad je reč o zakonodavnom okviru, i o kapitalnim investicijama kojima obezbeđujemo veću energetsku sigurnost i ubrzavamo našu energetsku tranziciju, približava Srbiju Evropskoj uniji na način koji ima konkretne i pozitivne efekte za naše građane i privredu. To znači veću sigurnost snabdevanja, diverzifikaciju izvora, kao i dalje unapređenje zakonske regulative i jačanje regionalne saradnje. Takođe smo nastavili sa intenzivnim ulaganjima u energetsku efikasnost. Samo u prošloj godini oko 12.500 domaćinstava dobilo je subvencije države, a očekujemo da dodatnih oko 10.000 domaćinstava bude obuhvaćeno u ovoj godini.
Joksimović je naglasila da je u pripremi nacionalna analiza i procena uticaja primene cene emisije ugljenika i CBAM-a (mehanizma za prekogranično usklađivanje cena ugljenika).
- Za sve projekte neophodna su finansijska sredstva i kako bismo adekvatno planirati dalji razvoj energetskog sektora u toku je ažuriranje Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti kojim smo predvideli da će nam za modrnizaciju i izgradnju energetske infrastrukture u narednih 10 godina biti potrebno oko 15 milijardi evra.
To znači da će u proizvodne kapacitete iz OIE I hidro sektor biti uložiti sedam milijardi evra, a u prenosnu I distributivnu mrežu više od dve milijarde evra.
OVDE NIŠKI MERAK TRAJE CEO JEDAN VEK: Kako je jedan Nišlija iz Amerike stvorio kafanu koja traje 100 leta