Slušaj vest

Turska je pogođena baznom carinom SAD od 10%, u poređenju sa višim carinama za mnoge druge zemlje, što je povećalo izglede da bi Ankara mogla da iskoristi prednost od carinskog režima.

Ministar finansija Mehmet Šimšek rekao je da bi fokus zemlje na domaću tražnju, a ne na izvoz, značio ograničeniji uticaj na ekonomiju.

- Turska ima sporazume o slobodnoj trgovini sa ukupno 54 zemlje van SAD i EU - rekao je on i dodao da 68% turskog izvoza ide u ove zemlje.

Turska ima carinski sporazum sa Evropskom unijom koji uklanja trgovinska ograničenja.

Šimšek je rekao da bi "relativno niska carinska stopa Turskoj mogla da pruži komparativnu prednost u nekim sektorima".

Turski izvoz u SAD iznosio je 16,7 milijardi dolara u 2024, a iz SAD Turska uvozi robu i usluge u sličnoj vrednosti, prema podacima Kancelarije američkog trgovinskog predstavnika.

Ovaj nivo je manji od izvoza u EU, za koji je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao da je prošle godine dostigao 108,7 milijardi dolara.

Turska bi, međutim, mogla da iskoristi novo globalno trgovinsko okruženje u svoju korist.

- Mnogo proizvodnje će morati da bude izmešteno, a slika koju Tramp crta govori svima da preispitaju svoje lance snabdevanja. Turska, sa svojom snažnom proizvodnom bazom i bliskošću sa EU, je u jedinstvenoj poziciji da iskoristi ovu reorganizaciju - rekao je Can Selcuki, iz naučnog instituta Istanbul Economis Research.

biznis.kurir.rs/Beta