"SRBIJA IMALA PROBLEM SA IZVOZOM MALINA?" Ekonomista tvrdi: Razvili su skeptičnost prema našem crvenom zlatu ZBOG OVOGA

Kada bi cene voća i povrća u otkupu rasle barem približno kao cene proizvoda u marketima onda za proizvođače ne bi bilo zime. Međutim, svakog proleća iznova otpočinju pregovori sa državom oko otkupne cene proizvoda koji se u Srbiji tradicionalno proizvode u velikim količinama.

Da li mislite da će dogovor o ceni maline uticati na globalno tržište srpskog crvenog zlata?

- Teško je. Mi možemo nešto uraditi na globalnom tržištu, prodati po cenama koje su prihvaćene za evropsko tržište. Naše maline su vrlo dobrog kvaliteta. Međutim, poslednjih godina smo imali problem sa izvozom zbog ubacivanja poljskih malina, koje su slabijeg kvaliteta, u naše. To stvara skeptičnost prema našim malinama. Prodaja malina u Evropi ne znači da će proizvođač dobro proći, već trgovac - rekao je Bušatlija.

Bušatlija objašnjava finansijski tok u poljoprivredi:

- Proizvođač mora prvo da uloži u gorivo, semena, đubriva, radnu snagu, poreze i doprinose. Mora obezbediti novac za amortizaciju mašina kako bi mogao zameniti stare. Nažalost, trgovci prolaze mnogo bolje od proizvođača, jer oni neće ulaziti u posao ako ne mogu zaraditi. Proizvođači često ne dobiju dovoljno novca da pokriju troškove, pa ne mogu izdvojiti za amortizaciju i poreze, što ih stavlja u još teži položaj - kaže ekonomista.

Potom se dotakao subvencija poljoprivrede.

- Subvencionisanje poljoprivrede kod nas je nakaradno jer se daje prema hektarima. Oni koji imaju puno zemljišta, često tajkuni, dobijaju subvencije, dok oni koji stvarno rade ne mogu dobiti subvencije unapred, već nakon godine dana. To je nepravda prema vrednim poljoprivrednicima. Imamo preko milion hektara koji se ne obrađuju, što ukazuje na manju proizvodnju nego pre 1989. godine. Tajkuni dobijaju subvencije po hektaru, dok pravi proizvođači ne mogu dobiti potrebna sredstva - rekao je.

Zašto često vidimo kineski luk i albanski paradajz u našim prodavnicama, iako imamo potencijal za sopstvene proizvode?

- Država mora da štiti proizvođača, a ne trgovca. Ako država ne štiti proizvođače, oni će smanjiti proizvodnju ili je potpuno zatvoriti. Mi ćemo se i dalje oslanjati na uvoz, što je cilj Evrope jer smo njihova kolonija. Država mora da zaštiti domaće proizvođače kako bi se smanjio uvoz i povećala domaća proizvodnja - istakao je.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

Bonus video: