Slušaj vest

Evropa mora da počne da rešava dugoročne ekonomske i geopolitičke probleme pre nego što oni prerastu u krize, čak i kada to podrazumeva velike troškove u sadašnjosti, poručila je danas predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard, upozoravajući da evropska privreda i dalje previše zavisi od spoljne tražnje, stranih tehnologija i dobavljača kritičnih sirovina.

Govoreći na 36. Frankfurtskom evropskom bankarskom kongresu, Lagard je ocenila da Evropa često reaguje odlučno tek kada opasnost postane očigledna, dok kod sporijih ekonomskih promena odlaže donošenje odluka.
Kao primer navela je nedovoljnu integraciju evropskog tržišta kapitala, zbog koje se sve veći deo evropske štednje ulaže u inostranstvu, dok kompanije u razvoju traže izvore finansiranja izvan Evrope.

Posebno je upozorila na tehnološku zavisnost Evrope, ističući da bi povećanje udela evropskih računarskih kapaciteta za veštačku inteligenciju sa sadašnjih oko pet na 15 odsto svetskih kapaciteta do 2030. godine zahtevalo ulaganja od približno 1,3 biliona evra.

Prema njenim rečima, dostupnost stranih računarskih usluga i naprednih AI modela trenutno olakšava poslovanje, ali istovremeno prikriva rizik od zavisnosti koja bi u promenjenim geopolitičkim okolnostima mogla da bude iskorišćena protiv Evrope.

Razvoj digitalnog evra

Lagard je kao jedan od prioriteta izdvojila i razvoj digitalnog evra, koji bi trebalo da obezbedi evropsku infrastrukturu za digitalna plaćanja i smanji oslanjanje na međunarodne kartične sisteme.

Više od 60 odsto kartičnih plaćanja u evrozoni trenutno se obavlja preko međunarodnih kartičnih kompanija, dok 14 od ukupno 21 zemlje evrozone nema sopstveni domaći kartični sistem.

ECB se nada da bi, ukoliko zakonodavni okvir bude usvojen do kraja ove godine, prva emisija digitalnog evra mogla da bude spremna 2029. godine.

IMG_20260305_163221.jpg
Foto: Kurir.rs/Mihajlo Pavlović

 Predsednica ECB založila se i za jačanje međunarodne uloge evra, ocenjujući da bi veća upotreba evropske valute u međunarodnoj trgovini i finansijama smanjila izloženost evropske privrede promenama deviznih kurseva.

Valuta koju investitori širom sveta žele da drže, dodala je, može da snizi troškove finansiranja velikih evropskih ulaganja, od odbrane do novih tehnologija.

Govoreći o odbrambenoj industriji, Lagard je navela da su članice EU prošle godine izdvojile oko 420 milijardi evra za odbranu, petinu više nego godinu ranije, dok bi ovogodišnja potrošnja trebalo da premaši 450 milijardi evra.

Ona je ocenila da bi veći deo tog novca trebalo usmeriti u istraživanje i razvoj, jer bi takva ulaganja mogla da donesu koristi čitavoj privredi, nezavisno od budućih bezbednosnih okolnosti.

Prema analizi Evropske centralne banke, svaki dodatni evro javnih ulaganja u istraživanje i razvoj dugoročno može da generiše gotovo 2,5 evra bruto domaćeg proizvoda.

Lagard je zaključila da Evropa mora više da koristi zajedničke institucije i evropski nivo odlučivanja kako bi sprovela projekte koje pojedinačne države teško mogu da realizuju samostalno, navodi se na veb stranici ECB.

Kao ključne uslove izdvojila je jačanje evropskog nadzora nad tržištima kapitala, javno-privatna partnerstva u tehnološkom sektoru i spremnost političkih lidera da donose odluke čije će se koristi videti tek na duži rok.

Kurir Biznis/Tanjug