Slušaj vest

Kada je bivši suprug po otvaranju testamenta pokojne supruge saznao da je upravo njemu sve ostavila, iako su već pet godina bili zvanično razvedeni, zbunio se jer to nije očekivao. Potom je shvatio da ona nikoga od bliže i dalje familije nije ni imala, pa ni kome da ostavi sve što je stekla (kuću, stan, auto) te da je zato sve njemu pripalo.

Osim toga, on ju je jedini bolesnu i gledao poslednjih godinu dana 24 sata dnevno.

Budući da je imala veću penziju od njega otvorila se i ta mogućnost da počne da prima njenu prinadležnost, ali nije znao da li je to zakonski moguće budući da su zvanično bili razvedeni, a da zajedničku decu nemaju. Zato se imejlom javio našoj redakciji da vidi kakva su prava bivših supružnika i da li ima smisla da pomoć potraži i u penzijskom fondu ili ne.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti supružnik i vanbračni partner ukoliko su brak, odnosno vanbračna zajednica trajali najmanje tri godine. Ili ako sa umrlim osiguranikom, odnosno korisnikom prava ima zajedničko dete, i to ako ispunjava određene uslove.

– Udovac može da ostvari pravo na porodičnu penziju ako je do smrti supružnika, odnosno vanbračnog partnera navršio 58 godina života, ili ako je do smrti supružnika, odnosno vanbračnog partnera, ili u roku od jedne godine od dana smrti postao potpuno nesposoban za rad. Ili ako je ostalo jedno ili više dece koja imaju pravo na porodičnu penziju po tom supružniku, odnosno vanbračnom partneru, a udovac obavlja roditeljsku dužnost prema toj deci. Udovac koji u toku trajanja prava prema tom osnovu postane potpuno nesposoban za rad, zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji ta nesposobnost, objašnjavaju u Fondu PIO.

Udovac koji u toku trajanja prava na porodičnu penziju navrši 58 godina , trajno zadržava to pravo. Pravo na porodičnu penziju, pod istim uslovima, može ostvariti i supružnik iz razvedenog braka i vanbračni partner posle prestanka zajednice života vanbračnih partnera, ako im je sudskom presudom utvrđeno pravo na izdržavanje.

profimedia0095112003.jpg
Foto: Profimedia

Ono što se zakonski promenilo jeste ostvarivanje prava na porodičnu penziju u odnosu na lica koja su prethodno bila korisnici penzije. Pravo na porodičnu penziju može ostvariti lice ukoliko nije u osiguranju, odnosno da nije zaposlen, da nema privatnu firmu, da ne obavlja nekakvu samostalnu ili poljoprivrednu delatnost. Isto tako, nasledniku porodične penzije pripada penzija, ne kao što je do sada bilo do datuma smrti, na primer do 15. januara, već do kraja meseca.

To bi značilo da onaj koji ostvaruje porodičnu penziju, ostvaruje je sa prvim narednim danom sledećeg meseca.

Iz Fonda PIO savetuju da se zahtev za porodičnu penziju podnese najkasnije u roku od šest meseci od dana smrti korisnika i da je dovoljan sam zahtev, jer fond po službenoj dužnosti elektronski preuzima podatke od drugih državnih organa.

Kako predviđa Zakon o PIO, jednom stečeno pravo na porodičnu penziju može da se izgubi i to najčešće kada se isplata porodične penzije obustavlja. Do toga dolazi ako korisnik penzije zasnuje radni odnos ili otpočne da se bavi samostalnom ili poljoprivrednom delatnošću.

Ali i od ovog pravila postoji izuzetak da se isplata neće obustaviti onda kada je mesečna ugovorena naknada niža od najniže osnovice u osiguranju zaposlenih koja važi u momentu uplate doprinosa. Važno je znati i da se isplata porodične penzije obustavlja i zbog korišćenja starosne, prevremene starosne penzije ili invalidske penzije.

Gubitak i obustava prava na porodičnu penziju nisu ista stvar, jer posle obustave primalac može da nastavi da ostvaruje jednom prethodno stečeno pravo kada se ispune uslovi za nastavak. Istovremeno je gubitak prava na porodičnu penziju konačan i ne može da se nastavi ili ponovo ostvari po istom osnovu, već samo po novom.

Isto tako ukoliko bi bivši ili vanbračni supružnik zasnovao novi brak ili vanbračnu zajednicu mogao bi da nastavi da prima ovu penziju.

BiznisKurir/Politika