Slušaj vest

Kada se danas govori o Iranu, prve asocijacije najčešće su vezane za geopolitiku, sporove oko nafte i nuklearnog programa. Ipak, iza političkih naslova koji dominiraju medijima nalazi se svakodnevica više od 90 miliona ljudi koji žive i rade u ekonomiji koja funkcioniše pod strogim međunarodnim sankcijama već decenijama.

Država sa izuzetno bogatom istorijom i kulturom danas je dom društva koje je razvilo snažnu sposobnost prilagođavanja. Dugotrajne ekonomske blokade primorale su Iran da izgradi takozvanu „ekonomiju otpora“, oslanjajući se u velikoj meri na sopstvenu proizvodnju, od prehrambenih proizvoda pa sve do automobila.

Zbog toga tržište u Iranu često deluje kao potpuno drugačiji svet u poređenju sa evropskim, naročito kada se pogledaju cene osnovnih proizvoda i usluga.

Iran Foto: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Gorivo i komunalne usluge

Jedna od stvari koja često izaziva iznenađenje na društvenim mrežama jesu cene energije. Iran, kao zemlja bogata naftom, svojim građanima obezbeđuje energetske pogodnosti koje su retkost u većini sveta.

Država snažno subvencioniše gorivo kako bi očuvala životni standard stanovništva. U okviru mesečne kvote od 60 litara, cena litra benzina iznosi svega 0,26 evra. Slično važi i za komunalne usluge. Za stan od oko 85 kvadratnih metara u Teheranu, osnovni troškovi za struju, grejanje i vodu u proseku iznose oko 13 evra mesečno.

Kućni internet velike brzine, iako pod određenim ograničenjima i filtrima, u proseku košta oko 6 evra mesečno.

Koliko košta svakodnevni život

Zbog sankcija je uvoz stranih proizvoda znatno otežan i skup, pa su prodavnice uglavnom ispunjene domaćim brendovima. Upravo zato su osnovne životne namirnice relativno pristupačne:

  • Hleb (sveži, 500g): oko 0,46 evra
    Mleko (1 litar): oko 0,56 evra
    Jaja (12 komada): oko 1,16 evra
    Obrok u restoranu: oko 4,24 evra
    Karta u javnom prevozu: između 0,15 i 0,51 evro
    Pileća prsa (1 kg): oko 2,56 evra

Kultura druženja, odlazaka u restorane i ispijanja kafe ili tradicionalnog čaja veoma je razvijena. Zahvaljujući relativno pristupačnim cenama hrane, mnogi građani mogu da održavaju aktivan društveni život uprkos ekonomskim izazovima. Prosečna cena čaja u Teheranu iznosi oko 0,26 evra.

Teheran Foto: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA, Vahid Salemi/AP, Arileza Sotakbar/ISNA

Plate i inflacija

Iako navedene cene na prvi pogled deluju veoma povoljno, potrebno ih je posmatrati u kontekstu prosečnih prihoda. Dugogodišnje sankcije ozbiljno su uticale na vrednost iranske valute – rijala – što je dovelo do visoke inflacije i značajnog pada kupovne moći u odnosu na globalno tržište.

Prosečna mesečna plata u Iranu

Kada se to uporedi sa cenama, jasno je da život u Iranu nije ekonomski raj, već stalno prilagođavanje i balansiranje. Građani imaju relativno lak pristup osnovnim potrebama, krovu nad glavom, grejanju, jeftinom prevozu i domaćoj hrani. Međutim, kupovina uvoznih proizvoda, kao što su savremena tehnologija, novi automobili, originalna garderoba ili putovanja u inostranstvo, za većinu ljudi predstavlja veliki, često nedostižan luksuz.

Uprkos svemu, svakodnevica u Iranu nije toliko sumorna kako se ponekad prikazuje u javnosti. Reč je o visokoobrazovanom društvu sa velikim brojem inženjera, lekara i stručnjaka. Ljudi su izuzetno snalažljivi, koriste različite načine da zaobiđu digitalna ograničenja, razvili su sopstvene verzije popularnih aplikacija (poput ekvivalenata za Uber ili Amazon), a manjak uvozne robe nadoknađuju kvalitetnim domaćim proizvodima i razvijenim zanatstvom.

Na kraju, svakodnevni život u Teheranu predstavlja spoj modernog urbanog ritma i tradicionalnih vrednosti, gde ljudi, kao i svuda u svetu, pronalaze načine da rade, druže se i žive najbolje moguće u okviru okolnosti koje ih okružuju.

Biznis Kurir/Klix