Slušaj vest

Po novom Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga, banka ne oduzima stan ako kupac ne može da plati, a postoji i deo o savetodavnim uslugama. Šta su gosti Beogradske hronike savetovali građanima?

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je izmenjen, stupio je na snagu pre dvadesetak dana.

Viši stručni saradnik u Sektoru za zaštitu korisnika finansijskih usluga NBS Đorđe Gojković kaže da se efekti primene zakona vide, ali ne samo zbog zakona, već i zbog onoga što je prethodilo zakonu.

- Pošto je tema razgovora stambeni krediti, s obzirom na to da je poslednja mera privremenog ograničenja kamatnih stopa predviđala praktično isto zakonsko rešenje koje imamo sada po stupanju zakona na snagu - dodao je Gojković.

- Dakle, kada je zakon počeo da važi, privremena mera je prestala da važi, ali se praktično isto pravilo, odnosno ograničenje na kamatne stope na stambene kredite primenjuje i ovim zakonom, tako da bismo mogli reći da su već primetni efekti ovog zakona - pojašnjava Gojković.

Finansijski stručnjak Vladimir Vasić kaže da su i banke na dobitku dugoročno.

Niže kamate na dozvoljeni minus, na kreditne kartice

Oko 70 ili 80 odsto ljudi u Srbiji koristi dozvoljeni minus.

- Sada je niža kamata i na dozvoljeni minus, na nedozvoljeni minus, na kreditne kartice, na stambene kredite i na potrošačke kredite gde se efekti uštede značajno vide - rekao je Gojković.

Korisnici su u ovom periodu, od kada važe mere ograničenja, višestruko uštedeli na tim uslugama. Prosek za dozvoljeni minus je 19 odsto kamatna stopa, da nema ograničenja bilo bi oko 26 odsto, a za nedozvoljeni minus bi bio 25, a sada je oko 18 odsto, navodi Gojković.

Da li banke treba nas da obaveste o promenama

Vasić veruje da je zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga predvideo tu klauzulu.

- Zapravo, kada pričamo o stambenim kreditima, mi dobijemo od banke informaciju na mejl da je došlo do smanjenja kamatne stope. Mesečne rate su niže zbog pada euribora i to je trend koji se nastavlja i nadam se da će tako i ostati - kaže on.

Dodaje da je zapravo ovaj zakon bio 12 godina na snazi. Kako kaže, s jedne strane imamo neke direktive Evropske unije gde mi pokušavamo to što je najbolje u praksi da implementiramo u naš zakon, a s druge strane imamo i nešto što smo mi sami, verovatno i Narodna banka Srbije, naučili u međuvremenu i videli šta je manjkalo, šta bi moglo da se popravi, tako da je to ugrađeno u ovaj zakon.

Ključ u rukama
Kupovina nekretnina, ključ Foto: Sasomange

Pojačana transparentnost, pravo da se predomislite

Vasić izdvaja da je transparentnost pojačana. Savetuje građane da kada dođu u banku, ne žur jer uzimanje kredita ili kupovina kredita je kao kupovina bilo čega drugog.

- Uvek je kraj godine, odnosno početak, sledeća prilika da planirate zašto vam je nešto potrebno. To nemamo baš naviku da radimo. Kao i kompanije, tako i mi kao fizička lica treba da napravimo neki mini plan. Dovoljno je da razumete gde će vam i kada će vam biti potreban novac. I to je ključno. Nema žurbe, kad je žurba, imate šanse da pogrešite - rekao je Vasić.

Naravno, i zakon je predvideo da imate pravo i da se predomislite, odnosno postoji rok od 14 dana ako ste nešto uvideli, vi možete reći - ja odustajem, neću ovaj kredit - navodi Vasić.

O nenaplativim kreditima

Takođe, data je mogućnost da onaj ko je nosilac kredita, prvo može da nađe kupca za svoju nepokretnost i proda je, ako može po većoj vrednosti, a onda razliku da vrati banci, što ranije nije bilo. Na svu sreću, takvih slučajeva je sve manje, zato što se redovno izmiruju obaveze, dodaje Vasić.

Nikada nismo imali nižu stopu nenaplativih kredita, složili su se.

- Prema podacima kojima raspolaže Narodna banka, rekordno je najniži udeo NPL-ova u stambenim kreditima i u februaru je bio 1,35 - naveo je podatak Gojković.

To znači da od 100 kredita, samo 1,35 ne može da servisira svoje obaveze redovno.

Savetodavne usluge u bankama

Gojković napominje da većina banaka pripada maticama koje su u zemljama Evropske unije.

- Mi se na ovaj način usklađujemo sa pravilima EU i raditi u jednom transparentnijem okruženju je u svakom slučaju i za banke korisno, a naravno da moraju da se pridržavaju i zakona - podvukao je Gojković.

Gojković je napomenuo da je po prvi put u našem pravnom sistemu praktično uvedeno novim zakonom o zaštiti korisnika - institut savetodavnih usluga koje banke moraju da daju svojim klijentima.

Savetodavne usluge mogu davati isključivo banke i to je besplatno za korisnike.

biznis.kurir.rs/RTS