FALE IM 4 MINIMALCA GODIŠNJE ZA POTROŠAČKU KORPU:Počeli pregovori o minimalnoj zaradi, šta čeka oko 400.000 radnika u Srbiji
Foto: Shutterstock

minimalna cena rada

FALE IM 4 MINIMALCA GODIŠNJE ZA POTROŠAČKU KORPU:Počeli pregovori o minimalnoj zaradi, šta čeka oko 400.000 radnika u Srbiji

Novčanik -

Pregovori o utvrđivanju minimalne cene rada, koju prima oko 400.000 radnika, počeli su zvanično danas, a očekuje se da se najkasnije za mesec dana utvrdi iznos koji će radnici za najjednostavniji posao primati u 2024. godini. Dva reprezentativna sindikata, UGS "Nezavisnost" i Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS), koji učestvuju u pregovorima, jedinstveni su u stavu da nema dogovora dok se minimalac najpre ne podigne za preostale mesece do kraja godine, pa tek onda može da se krene u pregovore za narednu.

Do sada za ovaj svoj predlog nisu dobili podršku ostalih socijalnih partnera, predstavnika Ministarstva finansija i poslodavaca, a kako je nedavno najavio predsednik Aleksandar Vučić, najjednostavniji rad će se od Nove godine plaćati 400 evra mesečno.

- Insistiramo da se završe pregovori iz juna pošto je došlo do velikog skoka cena osnovnih životnih namirnica i neophodno je najpre vanredno usklađivanje minimalne zarade. Za nas ta runda još nije završena. Zato neće biti nikakvog pregovaranja o narednoj godini dok ne utvrdimo šta je sa našim prethodnim zahtevom. Zakon o radu dozvoljava da se minimalac menja dva puta godišnje, što je nekada ranije i bilo. Čini mi se da nam sabiranje nekako ne ide od ruke - kaže Zoran Mihajlović SSSS.

MINIMALAC MORA DA PRATI CENE

Prema planu "Srbija 2025", minimalna zarada treba da se izjednači sa cenom minimalne potrošačke korpe do kraja 2023. godine. Po sindikalnim projekcijama, a na osnovu kretanja rasta minimalne potrošačke korpe u prvih pet meseci ove godine, do kraja 2023. godine, zaposleni koji primaju minimalnu zaradu biće u minusu za više od 150.000 dinara, odnosno nedostajaće im četiri "minimalca" da pokriju godišnje troškove minimalne potrošačke korpe ili će tri meseca gladovati.

Kako se navodi, do kraja 2023. godine zaposleni koji primaju minimalnu zaradu ostvariće prihod od 478.400 dinara, a troškovi minimalne potrošačke korpe za celu godinu iznosiće blizu 630.000 dinara.

Minimalac
foto: Petar Lazović

Prema sindikalnoj računici, zaposleni u Srbiji koji primaju minimalnu zaradu u prvih pet meseci su u minusu za 54.600 dinara, koliko su troškovi minimalne potrošačke korpe veći od zarada koje su primili.

Iz Vlade Srbije je ranije najavljeno je da će na kraju 2023. biti doneta odluka da se minimalna zarada od 1. januara 2024. izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom, dok u Uniji poslodavaca Srbije smatraju da rast ove zarade treba da prati inflaciju i tvrde da je država već odbila vanredno povećanje ovih zarada na 50.000 dinara.

Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije podržava predlog o vanrednom usklađivanju, ali smatra da na ovaj način ne može da se napravi nikakav pritisak na Vladu i poslodavce.

- Svi sindikati zajedno moraju da se dogovore najpre o strategiji kako da se pritisnu ostali socijalni partneri. Mislim da je izjavom predsednika Vučića već odlučeno koliki će biti minimalac i ne vidim razlog za pregovaranje. Smatram da treba izaći iz Socijalno ekonomskog saveza i pokazati svoj stav - kaže Savić.

VLADA "SEČE" AKO NEMA DOGOVORA

Zvanični početak pregovora oko povećanja minimalne zarade za narednu godinu je, kako predviđaju propisi, posle 15. avgusta, a moraju da se završe do 15. septembra. U slučaju da se socijalni partneri, predstavnici Vlade Srbije, sindikata i poslodavaca ne dogovore prema Zakonu o radu minimalnu cenu rada određuje Vlada Srbije, odnosno Ministarstvo finansija.

Međutim, kada bi to uradili, navodi ona, predstavnici sindikata u SES-u bi izgubili niz privilegija. Savićeva tvrdi da svih dvadesetak članova za stolicu u ovom telu, kao apanažu, mesečno dobijaju prosečnu zaradu na nivou republike.

- Ima tu još niz drugih benefita koju ta njihova navodna reprezentativnost donosi, čije utvrđivanje bi trebalo da se radi na tri godine, a nije se radilo 15 godina. Da bi jedan sindikat imao mandat da pregovara o minimalcu trebalo bi da imaju najmanje 240.000 članova, pitanje je da li je imaju. UGS "Nezavisnost" broji svega 30.000 članova, pa su samim tim pregovori i SES izgubili svaki smisao - navodi predsednica ASNS.

kurir.rs/ J. Ž. S.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track