AKO SE ZA 60 DANA NE POPRAVITE, NAGRABUSILI STE: Ko ne poštuje pravila ostaje bez kredita u naredne tri godine
Bez obzira koji kredit planirate da podignete, pripremite se da će bankari povlačenjem izveštaja iz Kreditnog biroa proveriti da li postoji neko dugovanje u prethodne tri godine. Upravo od tog izveštaja zavisi da li će vam odobriti kredit.
Neurednost odnosno kašnjenje u izmirivanju obaveza građana predstavlja dospelu neizmirenu obavezu od 60 i više dana. Na primer, docnja po kreditu nastaje kada se dospela rata po osnovu kredita ne izmiri u roku od dva meseca, računajući od dana dospeća rate. Isto važi i za nedozvoljeno prekoračenje po tekućem računu.
Kreditni biro sadrži podatke o tekućim obavezama, kao što su obaveze po osnovu kredita, lizinga, tekućih računa i kartica, a tu su i podaci o potencijalnim obavezama, pozajmicama po tekućim računima i datim jemstvima (žirantima) po kreditima drugih građana. U njemu se nalaze neurednosti u izmirivanju dospelih obaveza koja uključuju iznos i vreme trajanja.
Ukoliko vam je potreban izveštaj iz Kreditnog biroa, on se može dobiti na lični zahtev, koji se podnosi u bilo kojoj banci ili kod Kreditnog biroa, a dostavlja se onako kako klijent želi - faksom, mejlom, poštom. Građanima je omogućeno i preuzimanje u prostorijama Kreditnog biroa.
Prvi izveštaj koji građani preuzmu u toku kalendarske godine je besplatan, dok se ostali plaćaju po standardnoj tarifi.
Nažalost, mnogih u izveštajima se prikazuju pozitivni i negativni podaci o aktivnim uslugama, kao i o onima koje su otplaćene ili ugašene u prethodne tri godine.
Za tačnost podataka u izveštajima Kreditnog biroa odgovorne su banke, lizing kompanije i svi oni koji su te podatke dostavili i samo oni imaju mogućnost i obavezu da ih redovno ažuriraju i isprave, ukoliko se ustanovi da je reč o pogrešnom ili neažurnom podatku. Podatke u sistemu može da promeni samo banka.
Na pitanje da li i koliki kredit može da se podigne bez uvida u Kreditni biro, Vladan Vasić, finansijski konsultant za Kurir odgovara: "Nijedan". Nažalost, kod nas ne postoji banka koja ne koristi podatke ove službe. Postoje one finansijske institucije koje imaju olakšavajuću kreditnu politiku, ali se takva praksa ulaska u crvenu zonu, ipak, ne odobrava.
- Treba imati u vidu da koliko je on dobar za banku, toliko je i za klijenta, iako se sa tim oni verovatno ne bi saglasili - kaže Vasić. - Banka može da da ponudu pozajmice bez uprosečavanja. To praktično znači da ako 10 odsto ljudi u Srbiji ne vraća redovno kredit, onda banka mora da se ugradi u cenu. Tako bi i oni koji nikada nisu ušli u crveno imali lošije uslove, iako redovno izmiruju svoje obaveze. Usluge bi bez biroa bile sigurno 10 do 15 odsto više.
kurir.rs
OVAJ PROIZVOD BIVŠE JUGE BIO JE SVETSKI HIT! Poredili ga sa ''lamborginijem'', a zbog 1 greške ostali bez miliona!