Slušaj vest

Većina vozača otprilike zna potrošnju svog automobila. Kada prosečna potrošnja poraste za litar ili dva, sumnja se obično odmah usmerava na motor. Međutim, uzrok zapravo može biti mnogo jednostavniji i jeftiniji za popravku.

Najpre proverite da li auto zaista troši više

Podatak na putnom računaru ne mora biti potpuno tačan, a na njegov kratkoročni prosek može značajno da utiče saobraćajna gužva ili nekoliko hladnih startova. Najpouzdanije je izračunati potrošnju prema sipanju goriva. Napunite rezervoar do vrha, resetujte merač kilometraže i kod sledećeg sipanja podelite količinu dosutog goriva sa pređenim kilometrima. Idealno bi bilo da uporedite više punjenja, jer jednokratnu razliku mogu da uzrokuju drugačija ruta, vremenski uslovi i slični faktori.

Gume i aerodinamika mogu kriti razliku

Prvi korak treba da bude provera pritiska u gumama. Pad od samo nekoliko desetina bara povećava otpor kotrljanja, pa je motoru potrebno više energije za održavanje iste brzine. Potrošnju mogu povećati i neodgovarajuće gume ili loša geometrija trapa. Ne zaboravite ni na krovni nosač ili kofer, koji kvare aerodinamiku, posebno na autoputu. Sličan efekat ima i nepotreban teret u prtljažniku, mada se veća masa najviše oseti u gradu prilikom čestog kretanja iz mesta.

strelica pored znaka pumpe na instrument tabli pokazuje na kojoj strani se nalazi rezervoar za gorivo
Foto: Péter Gudella / Panthermedia / Profimedia

Automobil možda stalno koči tokom vožnje

Povećana potrošnja ne mora biti povezana sa motorom, već sa otporom koji on mora da savlada. Čest krivac je zaglavljeni kočioni klip ili pločica koja ostaje pritisnuta uz disk. Auto tada slabije ubrzava, a nakon puštanja gasa brže usporava. Upozorenje može biti i miris pregrejanih kočnica ili „vučenje“ vozila u stranu. Nikako ne dodirujte rukom užareni disk ili kočnicu. Rešavanje ovakvog problema ne treba odlagati, jer osim na potrošnju, utiče i na bezbednost i može da ošteti druge delove.

Krivac može biti hladnoća ili kratka relacija

Motor nakon hladnog starta radi sa bogatijom smešom i potrebno mu je vreme da postigne radnu temperaturu. Ako vozač uglavnom vozi nekoliko kilometara, veliki deo vožnje provodi u neekonomičnom režimu. Zato potrošnja prirodno raste, naročito zimi i u gustoj gradskoj vožnji. Ako se motor ne zagreje ni nakon duže vožnje, problem može biti zaglavljeni termostat. Kazaljka za temperaturu ostaje nisko, grejanje je slabije, a kontrolna jedinica i dalje dozira više goriva kao da je motor stalno hladan. Zamena termostata je znatno jeftinija od dugotrajnog ignorisanja ovog kvara.

Problem može biti u izduvnom sistemu ili menjaču

Kod dizel automobila, potrošnju može da poveća začepljen DPF filter (filter čestica). Ponavljane, a nedovršene regeneracije znače dodatne doze goriva i postepeno rastući otpor u izduvnom sistemu. Pažnju zaslužuje i automatski menjač. Ako bespotrebno dugo zadržava niži stepen prenosa, proklizava ili ne prebacuje u najvišu brzinu, motor radi na višim obrtajima.

Pored svega navedenog, vozač uvek treba da obrati dodatnu pažnju ukoliko naglo povećanje potrošnje prate gubitak snage, dim iz auspuha, miris goriva, neobični zvukovi ili upaljena lampica upozorenja na instrument tabli.

Biznis Kurir/Jutarnji